{"id":11613,"date":"2019-07-10T07:00:03","date_gmt":"2019-07-10T07:00:03","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=11613"},"modified":"2024-01-15T21:46:26","modified_gmt":"2024-01-15T20:46:26","slug":"kako-je-amerikanac-chris-u-svom-domu-napravio-muzej-posvecenh-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/kako-je-amerikanac-chris-u-svom-domu-napravio-muzej-posvecenh-bih\/","title":{"rendered":"Kako je Amerikanac Chris u svom domu napravio muzej posve\u0107enH BiH"},"content":{"rendered":"

Chris Mathieu Amerikanac je njema\u010dkog porijekla, kojeg zbog njegovog odnosa prema Bosni \u010desto pitaju da li je ro\u0111en u biv\u0161oj Jugoslaviji ili da li se o\u017eenio iz neke od ovih zemalja. Obja\u0161njava da mu supruga nije s ovih prostora i da njegovi afiniteti proizlaze iz njegovih interesiranja za cijeli svijet i posebnog pristupa \u017eivotu. Njegov je najbolji prijatelj Indijanac i uvijek ga je privla\u010dilo u\u010denje o razli\u010ditim kulturama, religijama i idealima. Ka\u017ee i kako njegova porodica gaji posebna osje\u0107anja prema Bosni i Hercegovini i da su njegov sin Dejan i supruga Kristy tako\u0111er velike prista\u0161e multietni\u010dke BiH.<\/p>\n

<\/p>\n

Chrisova supruga profesorica je u srednjoj \u0161koli i stalno podu\u010dava svoje u\u010denike o BiH, ratu i potrebi da se neprekidno u\u010di o drugim kulturama. Mathieu volontira u Institutu za istra\u017eivanje genocida u Kanadi i sara\u0111uje s direktorom ovog instituta dr. Emirom Rami\u0107em. Tako\u0111er, pi\u0161e za eurobasket.com uglavnom o ko\u0161arki u BiH, ali i u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, zatim u NBA, ameri\u010dkim koled\u017eima i na brojnim drugim mjestima gdje misli da postoji zanimljiva pri\u010da na ovu temu.<\/p>\n

Zbog stalne potrebe da svojim sugra\u0111anima, a i bosanskohercegova\u010dkoj dijaspori pribli\u017ei izuzetno bogatu vi\u0161estoljetnu historiju Bosne i Hercegovine, u svom je domu u Minnesoti napravio muzej posve\u0107en Bosni i Hercegovini. O ovome, kao i o brojnim drugim pitanjima Chris Mathieu govori za Stav.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: Gdje ste prvi put \u010duli za Bosnu? Recite nam ne\u0161to o tom \u201cprvom kontaktu\u201d. Je li to bila ljubav na prvi pogled, kao \u0161to to vole re\u0107i turisti koji prvi put dolaze u Bosnu?<\/p>\n

MATHIEU: Pretpostavljam da sam se zaljubio u tri Bosne, u ljude, u zemlju i ideal, i sve tri ove Bosne su mi jednako va\u017ene. Tako\u0111er, kao Amerikanac koji dolazi iz najbogatije zemlje na svijetu, osje\u0107am se odgovornim da pomognem ljudima u potrebi \u0161irom svijeta. To je osnova na\u0161e \u010dovje\u010dnosti i, ako cini\u010dno brinemo samo za svoj narod, onda gubimo sve ono \u0161to nas povezuje i \u010dini ljudima. Ali ne, nije to bila ljubav na prvi pogled (smijeh). Vi\u0161e kao priznanje, po\u0161tovanje na prvi pogled. Kao dijete, bio sam ljubitelj Tita i pokreta nesvrstanih (sve znam, to je veoma \u010dudno dijete, mali Amerikanac koji sa svojih 8 ili 12 godina razmi\u0161lja o Josipu Brozu Titu) i, odrastaju\u0107i u hladnom ratu, kada su SAD poku\u0161avale dehumanizirati svog neprijatelja kako bi nas pripremili za eliminaciju polovice ljudske rase, sve mi se to \u010dinilo neljudskim i to se protivilo svemu onome u \u0161ta sam jo\u0161 kao dijete vjerovao, a ticalo se vrijednosti ljudskog \u017eivota i uva\u017eavanja razli\u010ditih kultura i vrijednosti.<\/p>\n

Tako\u0111er, izuzetno sam po\u0161tovao duh koji sam prepoznao u Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine odr\u017eanim u Sarajevu. Zatim, iskreno sam se zaljubio u BiH i duh ljudi za vrijeme rata. Iako je to bio odbrambeni rat kako bi se jedan narod spasio od potpunog uni\u0161tenja od ruku genocidnog neprijatelja, bilo je ne\u0161to o\u010daravaju\u0107e i fascinantno u tom ponosnom otporu i uzdizanju iznad u\u017easa koji su nametnuti narodu u BiH. Umjetni\u010dki izraz otpora, arogantno (na dobar na\u010din) poricanje neprijatelja u poku\u0161aju uklanjanja \u010dovje\u010danstva i razbijanja duha naroda BiH, to je bilo ono u \u010demu sam na\u0161ao nadahnu\u0107e i ne\u0161to \u0161to mi je bilo potrebno da svesrdno prigrlim i podr\u017eim. Osje\u0107ao sam da ljudi u BiH zaslu\u017euju da im se \u010duje glas jer su odbili da budu onakvi kakvim su ih njihovi neprijatelji opisivali. Narod i njihovi predstavnici nikada nisu odgovorili istom mjerom na genocidnog neprijatelja koji je bio usmjeren na potpuno uni\u0161tenje multietni\u010dke BiH, i to mnogo govori o ljudima u BiH.<\/p>\n

Mislim da je rat za nas internacionalce bio test, test genocida u Evropi prvi put nakon progla\u0161enja \u201cnever again\u201d genocida nakon strahota Drugog svjetskog rata. Ovaj test nismo polo\u017eili jer smo dopustili da se genocid svakodnevno odvija, i to smo svi mogli gledati u\u017eivo na televiziji u Bosni, iz godine u godinu tokom rata. Vjerujem da nam se na\u0161 tada\u0161nji nedostatak volje da se bavimo zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti, rje\u0161avanjem fa\u0161izma i rasisti\u010dkih ideala sada vra\u0107a kako bi nas progonio na mnogo na\u010dina, po\u010dev\u0161i od, \u010demu smo svi svjedoci, uspona desnog ekstremizma u SAD-u, Evropi i \u0161irom svijeta.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: Nedavno ste otvorili muzej posve\u0107en Bosni i Hercegovini u vlastitom domu. Kako ste do\u0161li na ovu ideju i \u0161ta Vas je motiviralo da to uradite?<\/p>\n

MATHIEU: Ideja mi se dugo motala po glavi. Ve\u0107 vi\u0161e od 25 godina prikupljam starine iz BiH i skupio sam veliku zbirku. Kada sam prvi put do\u0161ao iz BiH u svoju ku\u0107u, zadivio sam uku\u0107ane onim \u0161to sam donio. S vremenom, ljudi iz BiH bi me kontaktirali tra\u017ee\u0107i da se sastanu sa mnom i pogledaju kolekciju, pa pretpostavljam da se upravo tu i rodila ova ideja. Radio sam na postavljanju galerijskog prikaza prije nekoliko godina, ali je to propalo, pa sam shvatio da \u0107u, ako ikada budem imao priliku, sve \u0161to sam skupio lijepo i valjano prikazati. Bio sam motiviran da kreiram takav jedan prostor, jer svaka i najmanja stvar koju bih iz Bosne donio nosila bi sa sobom po jednu izuzetno zanimljivu pri\u010du. Nekima ih nije lahko slu\u0161ati.<\/p>\n

I da, zaista pri\u010de iz BiH mogu biti itekako bolne, ali smatram da, kada je rije\u010d o Bosni, tu jo\u0161 postoji jedna va\u017ena pri\u010da koju treba ispri\u010dati. Mnogo toga nije poznato, \u010dak ni ljudima koji \u017eive tu. Postoji i globalni aspekt toga, od Tita, Zimskih olimpijskih igara 1984, sportskih doga\u0111aja kao \u0161to je ekipa U16, koja je osvojila zlato. Bio sam s Josipom Pand\u017eom, KSBiH i timom na Vje\u010dnoj vatri kad su se vratili sa zlatom. Pokupio sam kori\u0161tene baklje koje su koristili na balkonu i one su, izme\u0111u ostalog, dio izlo\u017ebe. Imam neke plakate i razglednice iz umjetni\u010dkog kolektiva \u201cTrio Sarajevo\u201d i mislim da je njihov rad bio fantasti\u010dan, jedinstven komadi\u0107 povijesti koji se ne cijeni. Kad smo se preselili u Minnesotu, kupili smo dovoljno veliku ku\u0107u kako bismo otvorili ovaj mali muzej koji \u0107e bri\u017eno \u010duvati sve ove meni izuzetno vrijedne i drage predmete.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: Gdje ste prona\u0161li sve te predmete koji dolaze iz Bosne?<\/p>\n

MATHIEU: Mnogo je razli\u010ditih izvora, mnogo prijatelja, a i dolazio sam u BiH i Evropu \u0161est puta. Spisatelj Saudin Dino Be\u0107irevi\u0107 mi je dao neke osobne stvari iz rata. Tako\u0111er, neke predmete su mi dali i Jovan Divjak, \u017deljko Kom\u0161i\u0107, kao i brojni prijatelji s izuzetno zanimljivim pri\u010dama. To su njihova iskustva i pam\u0107enje koja sam htio ispo\u0161tovati sa\u010duvav\u0161i ove predmete. Christopher Lee bio je poznati glumac koji je glumio u Ratovima zvijezda, igrao je i Drakulu, a glumio je i u Gospodaru prstenova. Sakupljao je oznake Narodne odbrane zapadne Bosne (NOZB) i Armije RBiH. Kada je umro, kupio sam veliki dio njegove kolekcije. Imam mnogo predmeta koje sam nabavio od vojnika UNPROFOR-a \/ IFOR-a \/ SFOR-a, kao i prijatelja koji su mi godinama pomagali na ovom meni izuzetno dragom zadatku.<\/p>\n

<\/p>\n

Moj cilj je ispri\u010dati zanimljivu povijest BiH od razdoblja Tita do modernog doba i podsjetiti ljude na tradiciju tolerancije i inkluzivnosti, koja je povijest BiH. Cijenim antifa\u0161isti\u010dke tradicije ZAVNOBiH-a i kako neke od susjednih zemalja BiH okre\u0107u le\u0111a tim antifa\u0161isti\u010dkim idealima i tradicijama. Ja \u017eelim nastaviti pri\u010dati pri\u010du kroz kontekst otpora genocida i \u010duvanja ljudskosti u nekim od najmra\u010dnijih trenutaka novije povijesti.<\/p>\n

STAV: Poseban dio posve\u0107en je Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu. Mislite li da je ta \u010dinjenica va\u017ena u vrlo bogatoj bosanskoj povijesti i da li je bitno nagla\u0161avati je?<\/p>\n

MATHIEU: Apsolutno bitno! To je sjajan primjer multietni\u010dkog karaktera zemlje. Tako\u0111er, \u010dinjenica je da se u stvarnosti u Sarajevu nikada nisu ni trebale odigrati Zimske olimpijske igre i svi izgledi su prkosili da se to ikad dogodi. A na kraju se opet odr\u017eala u Sarajevu. Nadalje, pri\u010da o tome da snijeg nije padao sve do po\u010detka Olimpijade, nakon \u010dega se nebo otvorilo, pa su danima padale te\u0161ke snje\u017ene oborine, kao da je ispri\u010dana izravno iz neke odli\u010dne knjige ili majstorski osmi\u0161ljenog filma. Tako\u0111er, volim pripovijest o ameri\u010dkom glumcu Kirku Douglasu, koji u Sarajevu pla\u0107a 10.000 dolara za jedan hamburger, \u010dak i ako nije istinita!<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: \u0160ta je s dijelom muzeja koji je posve\u0107en posljednjem ratu u Bosni? Kakvu poruku \u0161aljete posjetiocima Va\u0161eg muzeja?<\/p>\n

MATHIEU: Ve\u0107i dio muzeja je o ratu zato \u0161to imam toliko rijetkih artefakata koji imaju pri\u010du za ispri\u010dati. To je poruka o otporu fa\u0161izmu, o tome kako jedan narod odbija postati onakav kakvim ga njegov neprijatelj opisuje, zvjerskim i neljudskim. To je lekcija o umjetnosti kao otporu fa\u0161izmu i genocidu, a dijelovi s me\u0111unarodnim volonterima su globalna potreba za uklju\u010divanjem u svjetske poslove. Imam prijatelje koji su bili zapadni dobrovoljci i koji su se borili u HVO-u i ARBiH.<\/p>\n

STAV: Vidjeli smo da mnogo razli\u010ditih grbova Armije Republike Bosne i Hercegovine krasi Va\u0161u muzejsku kolekciju. Kakva je Va\u0161a percepcija te vojske? Kako na nju gledate i \u0161ta o njoj znate?<\/p>\n

MATHIEU: To je \u010dudesna vojska koju duboko po\u0161tujem! Prije svega, formiranje vojske u ratu je beznade\u017ean slu\u010daj, pogotovo kada se suo\u010davate po veli\u010dini s \u010detvrtom vojskom u Evropi (JNA) i pogotovo kada vas izdaju dijelovi HVO-a i tzv. vlasti Herceg-Bosne. Na kraju, zbog NOZB morate voditi rat ne na dva ve\u0107 na tri fronta. Po\u0161tujem ARBiH i u velikoj mjeri zbog toga \u0161to joj nikada politika nije rezultirala ratnim zlo\u010dinima i genocidom. Pojedinci su po\u010dinili zlo\u010dine i ka\u017enjeni su, ali ne mo\u017eete je usporediti s VRS i HVO i s tim \u0161ta su oni u\u010dinili i kako je ARBiH na to reagirala. 1992. i 1993, to su bile beznade\u017ene godine za ARBiH, ali, uprkos svemu, svoju zemlju nikada nisu napustili, nikada nisu kapitulirali i ove \u010dinjenice zaslu\u017euju najve\u0107e po\u0161tovanje i po\u010dast.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: \u0160ta je s Vojskom Republike Srpske? Nemate grbove njihove vojske na muzejskim panelima, makar ih mi nismo vidjeli. Za\u0161to je to?<\/p>\n

MATHIEU: Ovdje \u017eelim re\u0107i da postoje po\u0161teni ljudi koji su se borili u VRS i nisu svi bili ratni zlo\u010dinci. Neki su se pridru\u017eili jer su bili prisiljeni, doslovno uvu\u010deni u njene redove. Neki su bili tu zbog mjesta gdje su \u017eivjeli, a neki su to u\u010dinili kako bi opstali. Srbi koji su ostali u ARBiH 1992. godine i koji su bili lojalni vladi donijeli su te\u0161ku odluku koja je mogla ko\u0161tati \u017eivota njih, kao i \u017eivote njihovih porodica. Me\u0111utim, nemaju svi visoke moralne standarde poput Sr\u0111ana Aleksi\u0107a ili Jovana Divjaka. Dokazano je da je VRS genocidna vojska, da je Ratko Mladi\u0107 masovni ubica, tako da bi postavljanje znakova VRS-a bilo kao da sam ovjesio nacisti\u010dku zastavu u svom muzeju. Ne, hvala! Posljednja faza genocida je poricanje zlo\u010dina. Ako su pojedinci po\u010dinili zlo\u010dine, trebali bi biti ka\u017enjeni, a poku\u0161aji izjedna\u010davanja krivnje su uvreda za sve nevine \u017ertve bez obzira na identitet i pozadinu. Va\u017eno je da postoji stalni otpor i borba prema izjedna\u010davanju zlo\u010dina i smatram da je to odgovornost cijelog \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

STAV: Me\u0111unarodno je poznata \u010dinjenica da se genocid dogodio u BiH tokom agresije. Kako obja\u0161njavate \u010dinjenicu da danas ima mnogo ljudi koji sjede na vrlo va\u017enim pozicijama, a koji i dalje pori\u010du tu \u010dinjenicu?<\/p>\n

MATHIEU: Ponavljam, posljednji \u010din genocida je poricanje zlo\u010dina. Lak\u0161e se pretvarati da se to nije dogodilo nego se suo\u010diti s realno\u0161\u0107u, jer za neke u me\u0111unarodnoj zajednici priznanje genocida je tako\u0111er i priznanje neuspjeha da se on sprije\u010di, \u0161to je mandat UN-a, kao i suo\u010davanje s posljedicama takvog groznog zlo\u010dina. Tu je i pitanje pre\u017eivjelih koji do danas nekako poku\u0161avaju nastaviti \u017eivjeti. To je bio sistemski neuspjeh \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

STAV: A poricanje genocida koje dolazi iz Republike Srpske i iz Srbije? Koji je najbolji i najgori mogu\u0107i scenarij kada je rije\u010d o budu\u0107im doga\u0111ajima?<\/p>\n

MATHIEU: To je bila propu\u0161tena prilika kada nismo uspjeli denacificirati te elemente u Srbiji i Hrvatskoj, koji su prigrlili fa\u0161izam i rasnu superiornost. To se mora rije\u0161iti ako ljudi \u017eele nastaviti s normalnim \u017eivotima izvan devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ina\u010de se sve nastavlja, kao \u017eiva povijest. Pri tome je va\u017eno zapamtiti da su 1990. i 1991. godine Srbi u Beogradu gotovo sru\u0161ili Milo\u0161evi\u0107ev re\u017eim prije po\u010detka borbi i te Srbe treba priznati i zapamtiti zbog njihove hrabrosti. Ako nema obra\u010dunavanja sa zlo\u010dinima, nema ni pomirenja, a onda \u0161anse da se historija ponovi eksponencijalno rastu, \u0161to je ne\u0161to s \u010dime ne mogu \u017eivjeti.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: Za\u0161to mislite, kao neko ko dolazi \u201cizvana\u201d i mo\u017ee vidjeti stvari jasnije i objektivnije, da je va\u017eno da svijet zna o istini o Bosni i o genocidu? Za\u0161to je Vama osobno va\u017eno?<\/p>\n

MATHIEU: Va\u017eno je da \u017ertve znaju da nisu same, da je svijetu stalo, da obra\u0107a pa\u017enju. Za one koji su toliko toga izgubili, za njih je i njihov \u017eivot prevelik teret. Va\u017eno je da prenesemo poruku, podijelimo pri\u010du i da im ka\u017eemo da je svijetu stalo do njih i njihovog gubitka. Najgora stvar koju mo\u017eete u\u010diniti \u017ertvi genocida ili zlo\u010dinu protiv \u010dovje\u010dnosti, osim samog zlo\u010dina, jeste poricanje zlo\u010dina i njihovog gubitka. To je onda kao da njihova bol i gubitak ne postoje, to je ne\u0161to \u0161to mi kao dru\u0161tvo nikada ne smijemo dopustiti. Va\u017eno je ovo spustiti i na personalni nivo jer je velika nepravda i izdaja narodu BiH u\u010dinjena od njihovih prijatelja, kom\u0161ija, kolega i generalno ljudi kojima su oni nekada vjerovali. Takva izdaja je uvijek intimna i li\u010dna, a takve rane su najdublje.<\/p>\n

S druge strane, i svijet je izdao BiH pu\u0161taju\u0107i da se rat iz godine u godinu nastavlja, a da narod krvari. Izdaja je na kraju produbljena neprirodnim ishodom za narod BiH u obliku Dejtonskog sporazuma, preko kojeg su podijeljene zemlje, kao i \u0161kolski sistem, napravljena je atmosfera u kojoj su nacionalisti nagra\u0111eni za podjelu zemlje kroz korupciju i dr\u017eanje ljudi siroma\u0161nim i upla\u0161enim. Amerika i Zapad odgovorni su za patnju uzrokovanu podijeljenom politikom poslijeratne BiH, a odgovorni su i za politi\u010dare na vlasti od rata naovamo.<\/p>\n

<\/p>\n

STAV: Tokom agresije na BiH \u010desto ste kritizirali odluke o embargu na uvoz oru\u017eja Bo\u0161njacima. Ko je kriv za embargo?<\/p>\n

MATHIEU: Uglavnom Evropa, koja je bila zadu\u017eena za rje\u0161avanje raspada Jugoslavije. Tu je tako\u0111er i SAD-a. Bill Clinton je vodio kampanju intervencije i ukidanja embarga 1992. godine i, kada je izabran za predsjednika, okrenuo je le\u0111a bh. gra\u0111anima. Kada je zakonodavstvo kona\u010dno doneseno 1994. godine, vjerujem da je, iako je rekao da je podr\u017eao ukidanje embarga, stavio veto na njega. Za osam godina na vlasti on je samo dvaput stavio veto na zakonodavstvo, a ovo je bio jedan od njih. Krivim njega i njegovu administraciju u velikoj mjeri za patnju BiH od 1993. godine pa sve do danas, a Dejtonski sporazumi pretvorili su se u stalni izvor frustracije i grozotu za zemlju.<\/p>\n

STAV<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Chris Mathieu Amerikanac je njema\u010dkog porijekla, kojeg zbog njegovog odnosa prema Bosni \u010desto pitaju da li je ro\u0111en u biv\u0161oj Jugoslaviji ili da li se o\u017eenio iz neke od ovih zemalja. Obja\u0161njava da mu supruga nije s ovih prostora i da njegovi afiniteti proizlaze iz njegovih interesiranja za cijeli svijet i posebnog pristupa \u017eivotu. Njegov […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":11615,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[],"class_list":{"0":"post-11613","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-intervju"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=11613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11616,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11613\/revisions\/11616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/11615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=11613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=11613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=11613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}