{"id":11597,"date":"2019-07-10T06:44:44","date_gmt":"2019-07-10T06:44:44","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=11597"},"modified":"2024-01-15T21:46:26","modified_gmt":"2024-01-15T20:46:26","slug":"za-genocid-u-srebrenici-dosada-izreceno-vise-od-700-godina-zatvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/za-genocid-u-srebrenici-dosada-izreceno-vise-od-700-godina-zatvora\/","title":{"rendered":"Za genocid u Srebrenici dosada izre\u010deno vi\u0161e od 700 godina zatvora"},"content":{"rendered":"<p>Izme\u0111u ostalih, izvr\u0161enje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vije\u0107a sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao za\u0161ti\u0107ena zona UN-a) potvrdila je i najvi\u0161a sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija &#8211; Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) u Hagu presudom od 26. februara 2007. godine.<\/p>\n<p>Rje\u0161avaju\u0107i po tu\u017ebi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ( tu\u017eba pokrenuta 1993. godine protiv tada\u0161nje Savezne Republike Jugoslavije-SRJ ), ICJ je utvrdio odgovornost Srbije zbog kr\u0161enja Konvencije o sprije\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida, a istom presudom direktnim izvr\u0161iocima genocida ozna\u010deni su vojska i policija Republike Srpske (RS).<\/p>\n<p>Presudom ICJ-a je, izme\u0111u ostalog, utvr\u0111eno &#8220;da je Srbija prekr\u0161ila obavezu sprije\u010davanja genocida iz Konvencije o sprije\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida u vezi sa doga\u0111ajima u Srebrenici u julu 1995. godine, te da nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom predmetu, tako \u0161to je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da sprije\u010di genocid u Srebrenici&#8221;.<\/p>\n<p>Prema podacima Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee u BiH (BIRN BiH), Ha\u0161ki tribunal (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na vi\u0161e od 700 godina zatvora, te izrekli \u010detiri do\u017eivotne kazne (od \u010dega jedna nepravomo\u0107na) za genocid, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i druge zlo\u010dine po\u010dinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.<\/p>\n<p>Najve\u0107i broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudiv\u0161i ukupno 25 osoba, u Haagu je osu\u0111eno 14 biv\u0161ih pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosu\u0111e osudilo pet osoba za zlo\u010dine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osu\u0111ena su dvojica biv\u0161ih pripadnika \u201c\u0160korpiona\u201d.<\/p>\n<p>Za genocid u Srebrenici osu\u0111eni su i najvi\u0161i civilni i vojni du\u017enosnici RS-a &#8211; Radovan Karad\u017ei\u0107, prvi predsjednik RS i vrhovni komandant Vojske RS, koji je u martu 2019. godine u Haagu osu\u0111en pravomo\u0107no na kaznu do\u017eivotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja u drugim dijelovima BiH, kao i biv\u0161i komandant VRS-a Ratko Mladi\u0107, koji je u prvostepenom postupku, tako\u0111er, osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor za genocid, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja, odnosno, udru\u017eene zlo\u010dina\u010dke poduhvate, ubistva, progone, terorisanje civila i uzimanje talaca.<\/p>\n<p>Progla\u0161avaju\u0107i Mladi\u0107a krivim za genocid u Srebrenici, Ha\u0161ki tribunal je utvrdio &#8211; da je imao genocidnu namjeru da uni\u0161ti Bo\u0161njake u Srebrenici kao zna\u010dajan dio za\u0161ti\u0107ene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreni\u010danima da \u201cmogu opstati ili nestati\u201d.<\/p>\n<p>&#8211; Mladi\u0107 je vi\u0161e puta izjavljivao da je do\u0161lo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne \u010duva me\u0111unarodna zajednica &#8211; re\u010deno je prilikom izricanja prvostepene presude u novembru 2017. godine, kojom je, kao i drugim presudama ICTY-a i Suda BiH, utvr\u0111eno kako su pripadnici vojske i policije RS u julu 1995. izvr\u0161ili napad na tada za\u0161ti\u0107enu enklavu Srebrenicu, nakon \u010dega je vi\u0161e od 7.000 mu\u0161karaca i dje\u010daka ubijeno, a vi\u0161e od 40.000 \u017eena, djece i starijih protjerano.<\/p>\n<p>Prva presuda kojom je utvr\u0111en genocid u Srebrenici bila je ona koju je Radislavu Krsti\u0107u, biv\u0161em na\u010delniku \u0160taba\/zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, izrekao ICTY, a koji je 2004. godine pravomo\u0107no osu\u0111en na 35 godina zatvora.<\/p>\n<p>ICTY je onda konstatirao kako je zlo\u010din planiran s vrha, te da su najodgovorniji \u010dlanovi Glavnog \u0161taba VRS-a.<\/p>\n<p>&#8211; Vije\u0107e naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom \u2013 genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit \u0107e \u017eig i on \u0107e slu\u017eiti kao upozorenje drugima koji pomisle da po\u010dine jedan tako jeziv \u010din &#8211; kazao je, izme\u0111u ostalog, sudija Theodor Meron na izricanju presude Krsti\u0107u.<\/p>\n<p>Kako se u toj presudi navodi, \u201eza \u010duvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana anga\u017eovane su jedinice VRS-a, uklju\u010duju\u0107i pripadnike Zvorni\u010dke brigade te Desetog diverzantskog odreda. U\u010de\u0161\u0107e tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a u\u010de\u0161\u0107e Diverzantskog odreda pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umije\u0161an Glavni \u0161tab VRS-a\u201d.<\/p>\n<p>Kada se radi o vojnom aspektu presuda za Srebrenicu, najvi\u0161e je osu\u0111enih iz Glavnog \u0161taba VRS-a i Zvorni\u010dke brigade, a kada se radi o policijskim strukturama, najve\u0107i broj biv\u0161ih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije \u0160ekovi\u0107i i Centra za obuku \u201cJahorina\u201d MUP-a RS.<\/p>\n<p>Da je genocid u Srebrenici bio svjesno planiran dokazuje i dokument broj 283\/95 od 13. jula 1995., koji je potpisao tada\u0161nji na\u010delnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik Dragomir Vasi\u0107, a radi se o dokumentu koji je ICTY-u dostavio jedan od \u010dlanova ekspertnog tima za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n<p>Vasi\u0107 je, kao svjedok Tu\u017eiteljstva u Hagu, u procesu generalu Mom\u010dilu Peri\u0161i\u0107u, biv\u0161em na\u010delniku General\u0161taba Vojske Jugoslavije, svjedo\u010dio &#8220;da je na\u010delnik bezbjednosti Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske Ljubi\u0161a Beara dobio od generala Ratka Mladi\u0107a nare\u0111enje da pobije Muslimane zato\u010dene u Bratuncu nakon okupacije Srebrenice&#8221;.<\/p>\n<p>Ljubi\u0161i Beari je u ICTY-u na su\u0111enju za genocid izre\u010dena kazna do\u017eivotnog zatvora, kao i Zdravku Tolimiru, na\u010delniku Sektora za obavje\u0161tajno-bezbednosne poslove Glavnog \u0161taba VRS-a.<\/p>\n<p>Beara je 2017. godine preminuo tokom izdr\u017eavanja kazne u zatvoru u Njema\u010dkoj, a Tolimir godinu prije, u trenutku kada je \u010dekao upu\u0107ivanje na izdr\u017eavanje kazne.<\/p>\n<p>Biv\u0161em na\u010delniku uprave za operativno-nastavne poslove Glavnog \u0161taba Radivoju Mileti\u0107u je izre\u010dena zatvorska kazna u trajanju 18 godina, dok je \u010dlan Glavnog \u0161taba VRS-a Milan Gvero osu\u0111en na pet godina, ali je umro dok se nalazio na privremenoj slobodi.<\/p>\n<p>Pri Glavnom \u0161tabu VRS-a djelovao je 10. diverzantski odred, \u010dijih je \u0161est nekada\u0161njih pripadnika osu\u0111eno zbog pogubljenja na ekonomiji \u201cBranjevo\u201d, u blizini zvorni\u010dkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 mu\u0161karaca, od kojih su neki imali poveze na o\u010dima i rukama, a koji su prethodno dovezeni autobusima iz \u0161kole u ovom mjestu.<\/p>\n<p>Dra\u017een Erdemovi\u0107 je bio prvi koji je u ICTY-u priznao krivicu zbog sudjelovanja u ubistvima zarobljenih mu\u0161karaca i dje\u010daka, te je 1996. godine osu\u0111en na pet godina, dok je Marko Bo\u0161ki\u0107 priznao krivnju te je u Sudu BiH, po sklopljenom sporazumu, osu\u0111en na deset godina zatvora.<\/p>\n<p>Na dugotrajne kazne zatvora osu\u0111eni su &#8211; Franc Kos, koji je dobio 35 godina, Stanko Koji\u0107 32 i Zoran Goronja 30 godina, dok je Vlastimiru Golijaninu izre\u010dena zatvorska kazna u trajanju od 15 godina.<\/p>\n<p>Kosu, biv\u0161em komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda, izre\u010dena je do sada najve\u0107a kazna u Sudu Bosne i Hercegovine zbog zlo\u010dina u Srebrenici.<\/p>\n<p>&#8211; Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i o\u010di bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena &#8211; rekao je Kos tokom svjedo\u010denja.<\/p>\n<p>Srbija je donijela dvije presude za zlo\u010dine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon \u0161to je s biv\u0161im pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovi\u0107em zaklju\u010den sporazum o priznavanju krivice kojim je osu\u0111en na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.<\/p>\n<p>Drugom presudom su \u010detvorica nekada\u0161njih pripadnika paravojne jedinice \u201c\u0160korpioni\u201d \u2013 Slobodan Medi\u0107, Branislav Medi\u0107, Pero Petra\u0161evi\u0107 i Aleksandar Medi\u0107 \u2013 osu\u0111eni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreni\u010dana po\u010dinjena oko Trnova.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj su tako\u0111er biv\u0161i pripadnici \u201c\u0160korpiona\u201d Milorad Momi\u0107 i Slobodan Davidovi\u0107 zbog zlo\u010dina kod Trnova osu\u0111eni na po 15 godina zatvora.<\/p>\n<p>Dosad je osu\u0111eno \u0161est nekada\u0161njih pripadnika Zvorni\u010dke brigade VRS-a, a najstro\u017eija kazna, od 35 godina, za pomaganje u genocidu izre\u010dena je na\u010delniku bezbjednosti u brigadi Dragi Nikoli\u0107u, dok je zamjenik komandanta Dragan Obrenovi\u0107 osu\u0111en na 17 godina nakon priznanja krivnje.<\/p>\n<p>&#8211; Kriv sam i za ono \u0161to nisam u\u010dinio, \u0161to nisam poku\u0161ao za\u0161tititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tada\u0161nje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje \u0161ta sam mogao da u\u010dinim, a \u0161ta nisam u\u010dinio. Hiljade nevinih \u017ertava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesre\u0107a op\u0161ta. Dio odgovornosti za to snosim i ja &#8211; kazao je Obrenovi\u0107.<\/p>\n<p>Biv\u0161i komandant Zvorni\u010dke brigade Vinko Pandurevi\u0107 je osu\u0111en na 13 godina zatvora zato \u0161to nije sprije\u010dio i kaznio svoje podre\u0111ene koji su sudjelovali u zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Srebrenici, a na\u010delnik in\u017einjerije u brigadi Dragan Joki\u0107 osu\u0111en je na devet godina.<\/p>\n<p>Pomo\u0107nik na\u010delnika za bezbjednost Milorad Trbi\u0107 je zbog genocida osu\u0111en na 20 godina, nakon \u0161to je Sud BiH zaklju\u010dio da je sudjelovao u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu i operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljenjima po prijekom postupku, te potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bo\u0161njaka iz Srebrenice.<\/p>\n<p>Trbi\u0107 je prva osoba koju je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog genocida, dok je Slavko Peri\u0107, pomo\u0107nik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a, dobio 11 godina zatvora za pomaganje u genocidu.<\/p>\n<p>Veza izme\u0111u Glavnog \u0161taba VRS-a i policijskih jedinica na terenu u Srebrenici, prema presudama u ICTY-u, bio je Ljubi\u0161a Borov\u010danin, koji je od 10. jula 1995. bio komandant zdru\u017eenih snaga jedinica policije, a koji je u Haagu osu\u0111en na 17 godina zatvora.<\/p>\n<p>Kako je sudski utvr\u0111eno, masovna ubistva Srebreni\u010dana nakon 11. jula vr\u0161ena su i u skladi\u0161tu Zemljoradni\u010dke zadruge u Kravici, za \u0161ta je osu\u0111eno ukupno devet nekada\u0161njih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije \u0160ekovi\u0107i, od kojih su ve\u0107ina biv\u0161i pripadnici Tre\u0107eg voda Skelani ove jedinice.<\/p>\n<p>Tako su na po 20 godina zatvora osu\u0111eni \u017deljko Ivanovi\u0107, Brano D\u017eini\u0107 i Radomir Vukovi\u0107, a ista kazna je izre\u010dena komandiru Tre\u0107eg voda Skelani Milenku Trifunovi\u0107u te nekada\u0161njim pripadnicima tog voda Slobodanu Jakovljevi\u0107u, Branislavu Medanu, Aleksandru Radovanovi\u0107u i Petru Mitrovi\u0107u.<\/p>\n<p>Kako je presudama potvr\u0111eno, pripadnici Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i sudjelovali su u zarobljavanju velikog broja Srebreni\u010dana, koji su sprovedeni u skladi\u0161te Zemljoradni\u010dke zadruge Kravica, gdje su ubijeni.<\/p>\n<p>U presudama je, tako\u0111er, navedeno da su Trifunovi\u0107, Radovanovi\u0107 i Mitrovi\u0107 iz automatskih pu\u0161aka pucali u zarobljene, D\u017eini\u0107 i Vukovi\u0107 su na njih bacali ru\u010dne bombe, a Jakovljevi\u0107, Medan i Ivanovi\u0107 su \u010duvali stra\u017eu kako bi sprije\u010dili bjekstvo zarobljenika kroz prozore skladi\u0161ta, u \u010demu im se, nakon \u0161to je ispalio hice, pridru\u017eio i Mitrovi\u0107.<\/p>\n<p>Jedini biv\u0161i pripadnik Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i koji je sporazumom priznao krivicu za sudjelovanje u pretresanju bo\u0161nja\u010dkih sela u Srebrenici, zarobljavanju i spovo\u0111enju mu\u0161karaca do magacina u Kravici, a potom \u010duvanju stra\u017ee kako neko od napadnutih ne bi pobjegao, jeste Vaso Todorovi\u0107, koji je osu\u0111en na \u0161est godina.<\/p>\n<p>Osim policajaca Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i, za zlo\u010dine po\u010dinjene u Kravici osu\u0111eni su i pripadnici Centra za obuku \u201cJahorina\u201d pri MUP-u RS.<\/p>\n<p>Komandant ovog centra u julu 1995. Du\u0161ko Jevi\u0107 i komandant Prve \u010dete ove jedinice Mendeljev \u0110uri\u0107 osu\u0111eni su na po 20 godina zbog u\u010de\u0161\u0107a u ubistvima u Kravici i prisilnom premje\u0161tanju civilnog stanovni\u0161tva s podru\u010dja Srebrenice.<\/p>\n<p>U sudskoj odluci stoji &#8220;da su njih dvojica, svjesni da \u0107e mu\u0161karci biti pogubljeni po prijekom postupku, naredili pripadnicima Prve \u010dete da sudjeluju u prisilnom premje\u0161tanju, odvajanju vojno sposobnih mu\u0161karaca, njihovom zatvaranju i dr\u017eanju u tkz. &#8216;bijeloj ku\u0107i&#8217;, te kasnijem masovnom ubijanju zarobljenih u skladi\u0161tu u Kravici&#8221;.<\/p>\n<p>Na istu kaznu od 20 godina je osu\u0111en Bo\u017eidar Kuvelja, kao pripadnik Drugog voda u Prvoj \u010deti, zbog sudjelovanja u prisilnom preseljenju i ubistvima mu\u0161karaca u Kravici.<\/p>\n<p>&#8211; Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je, nakon masovnog ubistva mu\u0161karaca u Kravici 13. jula 1995. godine, Kuvelja u jutarnjim satima narednog dana pucao iz pu\u0161komitraljeza u pre\u017eivjele koji su na prevaru pozvani da iza\u0111u iz skladi\u0161ta &#8211; navedeno je u presudi Kuvelji.<\/p>\n<p>\u010cak trojici biv\u0161ih pripadnika ove jedinice su kazne izre\u010dene po sporazumima o priznanju krivnje, te je Dragan Crnogorac osu\u0111en na 13 godina, a Milivoje \u0106irkovi\u0107 i Zoran Ku\u0161i\u0107 na po pet godina zatvora.<\/p>\n<p>\u0106irkovi\u0107 i Ku\u0161i\u0107 su priznali da su u blizini Zemljoradni\u010dke zadruge Kravica, po nare\u0111enju svojih starje\u0161ina, ubili po jednog zarobljenika bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti.<\/p>\n<p>Zbog genocida i drugih zlo\u010dina u Srebrenici po\u010dinjenih nakon 11. jula 1995. godine, Apelaciono vije\u0107e Suda BiH je u oktobru 2018. osudilo Ostoju Stani\u0161i\u0107a, biv\u0161eg komandanta \u00a0\u0160estog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a na pet godina zatvora za pomaganje u genocidu, smanjiv\u0161i mu prvobitnu kaznu od 11 godina zatvora.<\/p>\n<p>Vije\u0107e je zaklju\u010dilo kako su pripadnici \u0160estog bataljona VRS-a 14. i 15. jula 1995. godine pod nadzorom optu\u017eenog, sudjelovali u prihvatu i osiguranju vi\u0161e stotina zarobljenih mu\u0161karaca, koji su dr\u017eani u \u0161koli u zvorni\u010dkom selu Petkovci, a kasnije je njih vi\u0161e od 700 strijeljano na obli\u017enjoj brani.<\/p>\n<p>&#8211; Optu\u017eeni je anga\u017eovao pripadnike \u0160estog bataljona da \u010duvaju zatvorenike pred \u0161kolom, mada je nesporno da su ih \u010duvali i drugi pripadnici VRS-a. Vije\u0107e je, tako\u0111er, zaklju\u010dilo da je Stani\u0161i\u0107 znao za plan ubijanja, ali nije moglo zaklju\u010diti da je dijelio genocidnu namjeru sa izvr\u0161iocima &#8211; re\u010deno je prilikom izricanja presude.<\/p>\n<p>Pred Sudom BiH u toku su jo\u0161 \u010detiri postupka optu\u017eenima za zlo\u010dine u Srebrenici.<\/p>\n<p>Naime, u toku je izno\u0161enje dokaza odbrana petorice nekada\u0161njih policijskih rukovoditelja Bratuncu i Zvorniku &#8211; Miodraga Josipovi\u0107a, Branimira Te\u0161i\u0107a, Dragomira Vasi\u0107a, Danila Zolji\u0107a i Radomira Panti\u0107a, kao i Sre\u0107ka A\u0107imovi\u0107a, koji je bio komandant Drugog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a.<\/p>\n<p>Su\u0111enje je u toku i nekada\u0161njem komandantu Vlaseni\u010dke brigade Miletu Kosori\u0107u i pripadniku vojne policije Mom\u010dilu Te\u0161i\u0107u, a u odvojenom predmetu u oktobru pro\u0161le godine po\u010delo je su\u0111enje Radetu Gari\u0107u, koji je, tako\u0111er, bio u Vlaseni\u010dkoj brigadi.<\/p>\n<p>Kako se o\u010dekuje, u Haagu bi u narednih godinu dana trebala biti izre\u010dena pravomo\u0107na \u00a0presuda Ratku Mladi\u0107u, koji je u prvostepenom postupku osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge te\u0161ke zlo\u010dine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izme\u0111u ostalih, izvr\u0161enje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vije\u0107a sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao za\u0161ti\u0107ena zona UN-a) potvrdila je i najvi\u0161a sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija &#8211; Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) u Hagu presudom od 26. februara 2007. godine. Rje\u0161avaju\u0107i po tu\u017ebi Bosne i Hercegovine protiv Srbije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":11598,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-11597","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti-iz-bih"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=11597"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11599,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11597\/revisions\/11599"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/11598"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=11597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=11597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=11597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}