Ugri do\u017eivljavaju te\u017eak poraz a zarobljenici su odvedeni u Zve\u010daj kod\n Trep\u010da- Te\u0161anj. Pod dana\u0161njim se imenom Te\u0161anj prvi put spominje 1461. \ngodine u Povelji kojom kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107 svome stricu Radivoju \nKrsti\u0107u uz ostalo daruje \u201ci na Usori grad Te\u0161anj\u201d. Spominje se i crkva \nSvetog Jurja u Te\u0161nju. 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo \u010diji je\n gl. grad Te\u0161anj. Za kralja je imenovan Matija Kotromani\u0107. Kraljevstvo \nbosansko je tampon-dr\u017eava koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. \nTe\u0161anj \u0107e zatim biti sredi\u0161te nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su \n\u010dinili te\u0161anjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varo\u0161ica Novi \n\u0160eher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, \nTe\u0161anj je mogao \u017eivjeti i razvijati se u miru.<\/p>\n\n\n\n
Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja,\n osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i \nKuzmadanje (Komu\u0161ina i Planje), a \u0107ehaja tog vakufa postao je \nGazi-Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestri\u0107 sultana Sulejmana \nVeli\u010danstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore. I taj\n Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao \nsudionik Moha\u010dke bitke (1526), zapravo je najzna\u010dajnija li\u010dnost za rani \nrazvitak Te\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n
On je graditelj glavne te\u0161anjske d\u017eamije (\u010car\u0161ijska ili Ferhadija) \nkoju je, kako stoji u vakufnami, sagradio \u201cza Bo\u017eije robove koji \nobavljaju namaz nakon idolopoklonstva\u201d. Jo\u0161 je 1557. godine uvakufio \nmekteb (osnovna \u0161kola) i medresu (srednja \u0161kola), han, trideset i dva \ndu\u0107ana, mlinove, \u010difluke (feudalne posjede) Jablanica i \u010cagli\u0107i (danas \nsela), ogromnu svotu novca\u2026 Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen \nje pred svojom d\u017eamijom u Te\u0161nju. Epitaf na njegovu ni\u0161anu najstariji je\n islamski natpis u ovom kraju.<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161anj \u0107e u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je \nve\u0107 bio skr\u0161en otpor okupaciji Bosne i situacija je i\u0161la ka smirivanju. \nNa ovim prostorima po\u010dinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni \n\u017eivot (zgrada dana\u0161nje op\u0107ine), otvaraju se \u0161kole, apoteke i bolnice. \nTe\u0161anj \u0107e dobiti svoj prvi hotel. Austro-ugarska u Te\u0161nju zati\u010de i tri \nmedrese. Te\u0161anj do\u017eivljava nagli privredni razvoj.<\/p>\n\n\n\n
Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. \nTako se nastavlja tradicija bankarstva zapo\u010deta jo\u0161 1630 godine. Razvoj \nbankarstva u Te\u0161nju utica\u0107e na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i \nHercegovini. Austro-ugarski period zna\u010dajan je za Te\u0161anj i u \npoljoprivrednom pogledu. Vo\u0107arstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su \nzasadi \u0161ljive, a dobar rod i kvalitet donije\u0107e priliv velikih sredstava \niz inostranstva.<\/p>\n\n\n\n
U toku jedne sezone Te\u0161anj \u0107e izvoziti u Evropu do 100.000 tona \nsirove i suhe \u0161ljive. I druge aktivnosti bi\u0107e zapa\u017eene. To je vrijeme \nkada se u Bosni i Hercegovini pokre\u0107u prvi muslimanski knji\u017eevni \n\u010dasopisi \u2013 Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i \u0161tampanje \nobezbje\u0111ivao je Te\u0161njak Adem-aga Mesi\u0107. Prvi urednik Bisera koji je \nizlazio u Mostaru je te\u0161anjski pisac Musa \u0106azim \u0106ati\u0107. Prestankom \nAustro-ugarske vlasti Te\u0161anj \u0107e u\u0107i u sastav novoformirane dr\u017eave SHS i \ntada po\u010dinje stagnacija u njegovom razvoju. To se te\u0161ko podnosi i \nstanovni\u0161tvo po\u010dinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa ja\u010dim \nkomunikacijskim vezama, u Tesli\u0107 i Doboj.<\/p>\n\n\n\n
Ukida se te\u0161anjski srez i funkcija ove administrativne jedinice \nslabi. U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog \nsvjetskog rata. U narodnooslobodila\u010dkom pokretu \u2013 borbi protiv okupacije\n te\u0161anjsko podru\u010dje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo za \nslobodu i ravnopravnost, \u0161to se, na\u017ealost, nije ostvarilo ni u biv\u0161oj \ndr\u017eavi Jugoslaviji. Oslobo\u0111enje je Te\u0161anj do\u010dekao sa hipotekom, obzirom \nda je iz Te\u0161nja bio doglavnik NDH Adem-aga Mesi\u0107. Ponovo se iz Te\u0161nja \nljudi sele. Jedan dio stanovni\u0161tva odlazi u Banovi\u0107e, Zenicu i Sarajevo.\n Ponovo je nastupilo vrijeme stagnacije.<\/p>\n\n\n\n
U Te\u0161nju vlast uzima srpski (iako manjinski) ruralni \u017eivalj. U \nvrijeme objave Rezolucije Inform-biroa protiv Komunisti\u010dke partije i \nJosipa Broza srpski \u017eivalj se opredjeljuje za Staljina i Sovjetski \nSavez. To \u0107e imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na \nsvim nivoima. Vlast preuzima doma\u0107e, mahom gradsko stanovni\u0161tvo. Po\u010dinje\n reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Ja\u010da perspektiva \nrazvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija. \nPoja\u010dava se urbanizacija prostora, odnosno podru\u010dja. No, razumnom \npolitikom i mudro\u0161\u0107u ljudi sa ovih prostora ta blokada bi\u0107e razbijena, \npa \u0107e Te\u0161anj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz \nprivredne subjekte po\u010dinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i\n obrazovanja.Rano se u Te\u0161nju pojavljuju \u0161kolske institucije, a 1856. \ngodine spominju se \u010dak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je \nHad\u017ei-Muhamedova muallimhana (u\u010diteljska \u0161kola). Godine 1867. u \nte\u0161anjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna \u0161kola u Te\u0161nju \nosnovana je 1833, a franjevacka 1837. godine u Siv\u0161i, selu kod Te\u0161nja \nkoje je centar katoli\u010dkog \u017eivlja. Siv\u0161u je 1842. godine posjetio fra \nIvan Franjo Juki\u0107 \u201cradi ustrojstva knji\u017enice\u201d. Godine 1870. ustanovljena\n je kiraethana.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivosti o Te\u0161nju koje mo\u017eda niste znali<\/p>\n\n\n\n
Pored kulturno-historijskog naslije\u0111a, Te\u0161anj se mo\u017ee pohvaliti i \nprirodnim bogatstvom. Naime, na te\u0161anjskoj op\u0107ini postoji veliki broj \nizvora mineralne vode od kojih su iskori\u0161teni njih pet i trenutno se \nmogu na\u0107i na policama svih ve\u010dih distributera.<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161anjska \u010dar\u0161ija je nekada bila poznata po svojim zanatima i \nzanatlijama. Svoj procvat do\u017eivljava u XVII i XVIII stolje\u0107u kada je u \nTe\u0161nju bilo oko 40 zanata. Posebno je obu\u0107arski zanat u Te\u0161nju imao dugu\n tradiciju. Jo\u0161 1639. Je u Te\u0161nju bilo 5 opan\u010darskih radnji, 9 \npapu\u010darski radnji i 9 radnji \u010dizmad\u017eija.<\/p>\n\n\n\n
Prva apoteka u Te\u0161nju osnovana je 1884. godine. Apoteku je osnovao \nPetar MisitasPrva ambulanta u Te\u0161nju otvorena je 1885. godine, a prvi \nljekar bio je Jaroslav Wertheimer. Te iste godine sagra\u0111ena je i zgrada \nkotara u Te\u0161nju. Prvi hotel u Te\u0161nju otvoren je 1897. godine i zvao se \n\u201eANGELUS\u201c. Imao je samo \u010detiri le\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n
Nacionalno blago Te\u0161nja \u010dini i Eminagi\u0107a ku\u0107a, najstarija ku\u0107a u ovom\n gradu izgra\u0111ena polovinom XIX stolje\u0107a u vlasni\u0161tvu Eminagi\u0107a, bogatih \nveleposjednika i trgovaca. Generacije Eminagi\u0107a su \u017eivjele u konaku do \nosamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kada je konak po\u010deo propadati. U \noronulom stanju, ku\u0107u je otkupila op\u0107ina Te\u0161anj \u010dime je pokrenuta \ninicijativa za njenom obnovom. U junu 2005. godine historijska \ngra\u0111evina-Eminagi\u0107a konak je na osnovu Odluke Komisije za o\u010duvanje \nnacionalnih spomenika BiH, progla\u0161ena nacionalnim spomenikom.<\/p>\n\n\n\n
Iz Te\u0161nja je pokrenuta inicijativa osnivanja prvih bo\u0161nja\u010dkih \nknji\u017eevnih \u010dasopisa (Behar i Biser) koje je finansijski podr\u017eavao \nTe\u0161njak Adem-aga Me\u0161i\u0107. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je\n te\u0161anjski pisac Musa \u0106azim \u0106ati\u0107. U Te\u0161nju je prije 150 godina odr\u017eana \nprva pozori\u0161na predstava u Bosni i Hercegovini. Davne 1865. godine, \nu\u010ditelj Stevo Petranovi\u0107 je s grupom gra\u0111ana postavio na pozori\u0161ne daske\n i odigrao Hebelovu \u201cJuditu\u201d.U Te\u0161nju je .6. aprila 1915. na ahiret \npreselio \u010duveni knji\u017eevnik Musa \u0106azim \u0106ati\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Musa \u0106azim \u0106ati\u0107 je ro\u0111en u Od\u017eaku 1878. gdje je poha\u0111ao mekteb i \nosnovnu \u0161kolu, a u Te\u0161nju se upisuje u medresu i u\u010di kod te\u0161anjskog \nmuftije Mesuda Smajlbegovi\u0107a turski, arapski i perzijski jezik. Prvi je \nurenik \u010dasopisa Biser koji je izlazio u Mostaru. Na po\u010detku Prvog \nsvjetskog rata biva mobilisan te se na rati\u0161tu razbolio od tuberkuloze. \nPoslije kra\u0107eg lije\u010denja je vra\u0107en u Te\u0161anj gdje umire. Na njegovom \nmezaru u Te\u0161nju stoji isklesano: \u201cOvdje le\u017ei pjesnik odli\u010dnoga dara, \nkoji nije tra\u017eio \u010dasti ni \u0161i\u0107ara, ve\u0107 boemski \u017eivio i \u010duvenstveno pjevo,\n dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.\u201d Mnoge \u0161kole u Bosni i \nHercegovini nose njegovo ime me\u0111u kojima je i te\u0161anjska Gimnazija \u201cMusa \n\u0106azim \u0106ati\u0107\u201d. Te\u0161anj je jedini bosanski grad (tvr\u0111ava) koju Evgen \nSavojski nije osvojio (spalio) u svom pohodu.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107ina Te\u0161anj nalazi se na razme\u0111u srednje i sjeveroisto\u010dne Bosne i \nHercegovine, a grani\u010di sa op\u0107inama Tesli\u0107, Doboj, Doboj Jug, Usora i \nMaglaj. Podru\u010dje op\u0107ine je nakon zavr\u0161etka rata prostorno reducirano sa \n223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja op\u0107ine Usora povr\u0161ina op\u0107ine \nTe\u0161anj je 163 km2.<\/p>\n\n\n\n
Te\u0161anj je grad i op\u0107ina u Bosni i HercegoviniPo posljednjem slu\u017ebenom\n popisu stanovni\u0161tva iz 1991 godine, op\u0107ina Te\u0161anj imala je 48.480 \nstanovnika (od \u010dega je 13.798 prognanih i raseljenih lica), raspore\u0111enih\n u 47 naselja. Geografska \u0161irina Te\u0161nja : 44\u00b0 33\u2032, Nadmorska visina: 230\n m, Klima: Umjereno kontinentalna. Gustina naseljenosti je 291 \nstanovnika\/km2.<\/p>\n\n\n\n
Podru\u010dje Op\u0107ine Te\u0161anj \u010dine naseljena mjesta: Bukva, Bla\u017eevci, Bobare, Cerovac, \u0106aglici, \u0106ifluk, Dobropolje, Drincici, D\u017eemilic Planje, Jevad\u017eije, Jelah, Jablanica, Jelah-polje, Kalo\u0161evi\u0107, Karadaglije, Koprivci, Kra\u0161evo, Lepenica, Logobare, Lon\u010dari, Ljetini\u0107,Marin Han, Mrkoti\u0107, Miljanovci, Medakovo, Meki\u0161, Novo Selo, Novi Miljanovci, Ora\u0161 Planje, Piljuzi\u0107i, Poto\u010dani, Pute\u0161i\u0107, Radu\u0161a, Rosulje, Ripna, \u0160ije, Te\u0161anj, Trep\u010de, Te\u0161anjka, Tugovi\u0107i, Vrela (dio), Vukovo i Hrvatinovi\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
face.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ugri do\u017eivljavaju te\u017eak poraz a zarobljenici su odvedeni u Zve\u010daj kod Trep\u010da- Te\u0161anj. Pod dana\u0161njim se imenom Te\u0161anj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107 svome stricu Radivoju Krsti\u0107u uz ostalo daruje \u201ci na Usori grad Te\u0161anj\u201d. Spominje se i crkva Svetog Jurja u Te\u0161nju. 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo \u010diji […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":1128,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47,46],"tags":[],"class_list":{"0":"post-1127","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija","8":"category-kultura"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/1127","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=1127"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/1127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1129,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/1127\/revisions\/1129"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/1128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=1127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=1127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=1127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}