Prvog juna Nayib Bukele, biv\u0161i gradona\u010delnik glavnog grada Salvadora, inauguriran je za predsjednika te srednjoameri\u010dke zemlje, nakon \u0161to je na izborima dobio 53 posto glasova. Bio je to poraz ljevice koja je u dva mandata vodila zemlju. Bukele, 37-godi\u0161nji marketin\u0161ki stru\u010dnjak, do\u0161ao je na vlast kao kandidat Velike alijanse za nacionalno jedinstvo (GANA). Svoju je kampanju usredoto\u010dio na ukazivanje primjera korupcije na dru\u0161tvenim mre\u017eama povezane s dvjema velikim tamo\u0161njim politi\u010dkim partijama, izme\u0111u ostalih i one iz FLMN-a, stranke u kojoj je po\u010deo politi\u010dku karijeru, a iz koje je izba\u010den 2017. godine. Njegova nova stranka podr\u017eava poo\u0161travanje mjera zatvorske sigurnosti, podupire smrtnu kaznu i suprotstavlja se dekriminalizaciji poba\u010daja.<\/p>\n
Njegovi djedovi i bake po ocu bili su kr\u0161\u0107anski Palestinci iz Jerusalema i Betlehema. Njegovi djedovi i bake po majci tako\u0111er su bili kr\u0161\u0107ani. Njegov otac pre\u0161ao je na islam i postao imam. Njegova \u017eena ima jevrejske, sefardske korijene. Novi predsjednik Salvadora \u010dudan je miks najve\u0107ih svjetskih religija.<\/p>\n
Njegov rahmetli otac Armando Bukele Kattan ro\u0111en je u Salvadoru nakon \u0161to su mu roditelji napustili Palestinu. Pre\u0161ao je na islam i postao imam. \u201cMoji su preci do\u0161li iz Palestine, zemlje u kojoj je Isus ro\u0111en\u201d, rekao je Bukele u jednom intervjuu iz 2015. godine, nakon \u0161to se suo\u010dio s optu\u017ebama anonimnih blogera koji su ga kritizirali, tvrde\u0107i kako poku\u0161ava prikriti svoju pro\u0161lost. \u201cMoj je otac u svojoj odrasloj dobi odlu\u010dio pre\u0107i na islam. Svi znaju da je on vo\u0111a muslimanske zajednice u Salvadoru. On tako\u0111er ima vrlo dobar odnos s jevrejskim, kr\u0161\u0107anskim, luteranskim, anglikanskim i budisti\u010dkim zajednicama\u201d, rekao je. Tokom predizborne kampanje u dugom postu na Facebooku o svojim vjerskim stavovima ponovio je kako po\u0161tuje sve vjere, ali nagla\u0161ava da on nije religiozan i da je \u201csiguran da ima vi\u0161e molitvi u hodnicima bolnica nego u ve\u0107ini crkava\u201d.<\/p>\n
Oni koji ga posje\u0107uju u predsjedni\u010dkom uredu \u010desto ga zateknu kako sjedi s nogama dignutim na stol dok razgovara telefonom. Na kosi mu je uvijek mnogo gela, na njemu su ko\u017ena jakna i sun\u010dane nao\u010dale. Tako se Nayib Bukele obla\u010di \u010dak i nakon \u0161to je imenovan predsjednikom. Na odijelo pristaje samo kada mora, u va\u017enim slu\u017ebenim prigodama, ali kravatu nikada ne ve\u017ee. Voli rokenrol, motocikle,\u00a0Igre prijestolja<\/em>,\u00a0paintball<\/em>\u00a0i ovisnik je o dru\u0161tvenim mre\u017eama, posebice Twitteru, koji je koristio kako bi, recimo, priop\u0107io svoju odluku o smjeni visokih du\u017enosnika povezanih s prethodnom vladom. U 37. godini \u017eivota osvojio je predsjedni\u010dke izbore u Salvadoru obe\u0107avaju\u0107i borbu protiv korupcije, koja je decenijama obilje\u017eje vlasti u toj srednjoameri\u010dkoj zemlji. Bukele \u017eeli vladati isto onako kako to radi meksi\u010dki predsjednik L\u00f3pez Obrador, njegov politi\u010dki uzor.<\/p>\n Prva stvar koju je Nayib uradio nakon \u0161to je pobijedio na izborima bilo je posjetiti o\u010dev mezar. Otac mu je bio vodilja, inspiracija u trci za predsjednika Salvadora. Armando Bukele bio je imam koji je emigrirao iz Palestine u Salvador, studirao je hemiju i diplomirao s najboljom ocjenom u svojoj generaciji, prosjek mu je bio 9,89. Ubrzo je postao poduzetnik, pisao je nau\u010dne radove, ali je u isto vrijeme bio i glavni promotor izgradnje d\u017eamija u Latinskoj Americi. Okru\u017eenje u kojem je ro\u0111en i u kojem je odrastao omogu\u0107ilo je Nayibu da uspostavi mre\u017eu kontakata pomo\u0107u kojih \u0107e kasnije krenuti u politiku.<\/p>\n Nayib Bukele namjeravao je studirati pravo, ali je \u0161kolu napustio kako bi se posvetio marketin\u0161koj kompaniji koju je sam osnovao. U kratkom vremenu uspio se nametnuti kao jedan od najtra\u017eenijih agenata u zemlji pa ga je anga\u017eirala glavna stranka u Salvadoru, FMLN, kako bi ih savjetovao o komuniciranju s javno\u0161\u0107u i marketingom. S njima je radio 12 godina, uporedo vode\u0107i zastupni\u0161tvo motocikala \u201cYamaha\u201d. U to se vrijeme sreo s Gabrielom Rodr\u00edguezom, balerinom i psihologom. Vjen\u010dali su se 2014. godine, nakon deset godina veze.<\/p>\n Godine 2012. stranka za koju je radio godinama, FMLN, odlu\u010dila mu je dati priliku da se bori na izborima za na\u010delnika op\u0107ine Nuevo Cuscatlan. Bukele je dobio vi\u0161e od 50% glasova, a vjeran svojim obe\u0107anjima u kampanji, napravio je zna\u010dajan napredak u tom podru\u010dju, \u0161to mu je omogu\u0107ilo da tri godine kasnije postane gradona\u010delnik glavnog grada San Salvadora.<\/p>\n Supruga je bila sna\u017ean oslonac tokom predsjedni\u010dke kampanje u jednoj od najsiroma\u0161nijih zemalja na ameri\u010dkom kontinentu. Da je majstor marketinga, Bukele je pokazao nekoliko dana prije glasanja, kada je par potvrdio da o\u010dekuje svoje prvo dijete. Na\u010din komuniciranja, kako se i o\u010dekivalo, bio je putem poruke na Instagramu, na kojem je ponosno istaknut snimak ultrazvuka. Tokom predsjedni\u010dke inauguracije Bukele je spomenuo dijete koje o\u010dekuju. \u201cMoramo ostaviti bolju zemlju za budu\u0107e generacije. O\u010dekujemo na\u0161u prvu k\u0107er, Layla \u0107e se zvati i za svu djecu svijeta moramo napraviti bolju zemlju.\u201d<\/p>\n Ovo nije prvi put da se Palestinci, \u0161to muslimani, \u0161to kr\u0161\u0107ani, kandidiraju na izborima u Salvadoru. Prije petnaest godina \u010dak su se dvojica Palestinaca kandidirala za predsjednika. Bili su to Antonio Tony Saca i \u0160efik Handala, \u010dije su porodice 1912. godine stigle u Ameriku. Saca je osvojio mandat i vladao zemljom od 2004. do 2009. godine. Obje su porodice imale trgovine u Usulutanu, udaljenom seoskom trgova\u010dkom gradu na istoku Salvadora, trgovali i dru\u017eili se, a \u010dak su i Handalin otac i majka bili kumovi na vjen\u010danju Sacinih roditelja.<\/p>\n Arapske imigrantske porodice u Latinskoj Americi iznjedrile su predsjednike Ekvadora i Argentine, najbogatijeg \u010dovjeka u Meksiku i zvijezde poput glumice Salme Hayek i pjeva\u010dice Shakire. Ipak, izbori su posebno va\u017eni za oko 100.000 Salvadoraca palestinskog porijekla. U toj su zemlji poznati kao \u201cTurci\u201d zbog otomanskih paso\u0161a koje su nosili prvi migranti. Dugo su smetali tamo\u0161njoj eliti, zakoni iz tridesetih i \u010detrdesetih zabranjivali su njihovu imigraciju. Oni koji su ve\u0107 bili tu dr\u017eali su se izvan glavnih dru\u0161tvenih tokova, a njihova djeca van najboljih \u0161kola.<\/p>\n Vi\u0161e od 100.000 od \u0161est miliona stanovnika Salvadora bliskoisto\u010dnog je porijekla. Uprkos diskriminaciji, a gotovo su svi iz Betlehema, uspjeli su se etablirati me\u0111u najvi\u0161e dru\u0161tvene i ekonomske slojeve u svega nekoliko desetlje\u0107a. Porodice s prezimenima Dabdoub, Safie, Nasser, Gadala i Jacir imaju u svom vlasni\u0161tvu industrijske kapacitete, tvornice tekstila, banke\u2026 Porodica Siman, naprimjer, posjeduje najve\u0107i lanac robnih ku\u0107a u Srednjoj Americi, unato\u010d tome \u0161to su samo dvije generacije ranije morali oti\u0107i iz svojih domova u Betlehemu.<\/p>\n Josea, odnosno Jusuf, Jorge Simana u zemlju je stigao 1917. godine. Nadaju\u0107i se da \u0107e izbje\u0107i opasnosti od \u017eivota u uru\u0161enom Osmanskom carstvu, Siman i njegova porodica napustili su svoje domove u nadi da \u0107e prona\u0107i novo tr\u017ei\u0161te za kr\u0161\u0107ansku ikonografiju kojom su trgovali u Betlehemu, gradu u kojem je cvjetao vjerski turizam. Zajedno s mnogim svojim sunarodnjacima, Simanci su najprije donijeli svoju robu u Kolumbiju, ali su brzo shvatili kako je poslovna perspektiva lo\u0161a, a tjerala ih je i te\u0161ka klima. Tako se Siman nastanio u Salvadoru, gdje je otvorio malu trgovinu religioznih sadr\u017eaja. \u017divot, me\u0111utim, nije bio lahak. Zbog njihovih otomanskih paso\u0161a, i njega su kao i sve ostale isto\u010dnjake u Americi zvali \u201cTurcima\u201d i zabranjeno im je u\u010de\u0161\u0107e u dru\u0161tvenim doga\u0111ajima, javnim organizacijama i dr\u017eavnim slu\u017ebama.<\/p>\n Mo\u017ee se prona\u0107i mno\u0161tvo dokumenata, tekstova i nau\u010dnih radova o tome kako su Palestinci koji su bje\u017eali iz svoje domovine tokom prve polovice 20. stolje\u0107a odlu\u010dili do\u0107i u Salvador, iako je ta zemlja mnogima izgledala kao daleka, nepo\u017eeljna destinacija. Me\u0111utim, pokazalo se da je ta dr\u017eava bila izuzetno privla\u010dna ljudima s Bliskog istoka, posebice trgovcima.<\/p>\n Ekonomija je bila nerazvijena, vlade su bile slabe i zemlja je bila jeftina. Relativno siroma\u0161na resursima, Srednja Amerika nije izazivala toliko pa\u017enje u inostranstvu. Uprkos dru\u0161tvenim i politi\u010dkim preprekama koje su im stajale na putu, Palestincima je Salvador bio veliki potencijal. Jose Siman imao je takvu viziju. Njegov je cilj bio uvesti savremenu maloprodaju u lokalnu zajednicu. Isprva je bilo te\u0161ko: tr\u017enica na otvorenom bila je kulturolo\u0161ki ukorijenjena pojava, a u Salvadoru tada nije bilo potra\u017enje za uvoznom i luksuznom robom, osim onoga \u0161to je kupovala aristokratija. No, sredinom pro\u0161log stolje\u0107a, kako su imigranti nastavili dolaziti i ulagati u zemlju, gospodarstvo se po\u010delo modernizirati i pojavila se kapitalisti\u010dka klasa s istan\u010danijim ukusima.<\/p>\n U svega pola stolje\u0107a Simani su postali multinacionalna kompanija, a sistem porodi\u010dnog poslovanja pokazao se dobrim u zemlji koju je poharao rat sli\u010dan onom kakav je vo\u0111en u Libanu. Isprva je bila rije\u010d o politi\u010dkoj ideologiji, gerilskoj pobuni koju su vodili uglavnom komunisti iz srednje i vi\u0161e klase, no brzo je ta pobuna prerasla u masakr i gra\u0111anski rat. Ve\u0107ina bogatijih bliskoisto\u010dnih porodica stala je na stranu proameri\u010dke vlade, strahuju\u0107i kako bi pobjeda komunista zna\u010dila uni\u0161tenje njihovih poduze\u0107a. Ironi\u010dno, ali vlada koju su podupirali bila je prisiljena oslanjati se na izraelsku vojnu pomo\u0107.<\/p>\n Me\u0111utim, nisu svi Arapi u Salvadoru bili poslovni ljudi, neki od njih, poput \u0160efika Handale, gajili su ogromne simpatije prema komunistima. Handala je postao vo\u0111a gerilaca u komunisti\u010dkoj stranci Frente Farabundo Mart\u00ed para la Liberaci\u00f3n Nacional (FMLN), koja je u\u017eivala potporu Yassera Arafata i PLO-a. Unato\u010d tome \u0161to je izgubila rat, FMLN je godinama kasnije postala jedna od najve\u0107ih stranaka Salvadora, a Handala kandidat za predsjednika.<\/p>\n Palestinci u Salvadoru danas su neobi\u010dan spoj \u017eivotnih stilova. Iako malo njih govori te\u010dno arapski, svi oni jo\u0161 uvijek nazivaju svoju omiljenu hranu svojim arapskim imenima, a ve\u0107ina ih je zadr\u017eala leksikon pristojnog francuskog jezika koji se povremeno \u010duje na ve\u010dernjim zabavama. Palestinska kultura izi\u0161la je iz domene privatnog, pa je tako izgra\u0111ena Plaza Palestina, koja podsje\u0107a na betlehemske korijene ve\u0107ine Arapa u San Salvadoru. Trg sadr\u017ei historijske informacije o Palestini, a bilo je i onih koji su ga \u017eestoko kritizirali zbog toga \u0161to na njemu nije spomenut moderni Izrael, \u010dija je vlada zaprijetila povla\u010denjem pomo\u0107i zbog spomenika.<\/p>\n STAV<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prvog juna Nayib Bukele, biv\u0161i gradona\u010delnik glavnog grada Salvadora, inauguriran je za predsjednika te srednjoameri\u010dke zemlje, nakon \u0161to je na izborima dobio 53 posto glasova. Bio je to poraz ljevice koja je u dva mandata vodila zemlju. Bukele, 37-godi\u0161nji marketin\u0161ki stru\u010dnjak, do\u0161ao je na vlast kao kandidat Velike alijanse za nacionalno jedinstvo (GANA). Svoju je […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":10976,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":{"0":"post-10970","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zanimljivosti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=10970"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10970\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10982,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10970\/revisions\/10982"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/10976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=10970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=10970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=10970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}