Fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine i Italije odigrale su jednu me\u0111usobnu utakmicu. Ni godinu nakon okon\u010danja rata u Sarajevu gostovao je tada\u0161nji svjetski viceprvak, i to u najja\u010dem sastavu kako bi odigrao prijateljsku utakmicu sa novoformiranim dr\u017eavnim timom BiH.<\/p>\n
Kultna utakmica, druga koju je nacionalni tim BiH igrao na tlu svoje zemlje odigrana je 6. novembra 1996. godine.\u00a0Na Olimpijskom stadionu Ko\u0161evo u Sarajevu, sun\u010danog jesenjeg dana bilo je 40.000 navija\u010da, ljudi \u017eeljnih sre\u0107e i povratka u normalne \u017eivotne tokove poslije \u010detverogodi\u0161nje agresije na BiH, u kojoj je \u017eivote izgubilo oko 100.000 ljudi.<\/strong><\/p>\n “Italijani su na\u0161i dragi iskreni prijatelji u svakom smislu. U te\u0161kom vremenu za nas pokazali su veliko srce i ljubav, razumijevanje prema Bosni i Hercegovini. BiH je poslije rata tra\u017eila nogometni put u svijet i promociju zemlje. Bile su snage koje \u017eele da izvuku BiH iz ralja rata i agresije koja se doga\u0111ala. Tada\u0161njem predsjedniku Fudbalskog saveza Italije, te potpredsjedniku UEFA-e i FIFA-e Antoniu Matarreseu i predsjedniku FIFA-e Seppu Blatteru ova dr\u017eava i savez trebaju podi\u0107i spomenik za sve \u0161to su u\u010dinili za nas”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Jusuf Pu\u0161ina, prvi predsjednik Nogometnog\/Fudbalskog saveza BiH.<\/p>\n Utakmica sa Italijom u Sarajevu dogovorena je iz tre\u0107eg poku\u0161aja, a prethodile su joj, tvrdi Pu\u0161ina, “politi\u010dke igre i podmetanja iz susjedne Hrvatske”.<\/p>\n “Prilikom jednog od brojnih susreta sa Matarreseom u Rimu zamolio sam ga za uslugu. Pitao je, \u0161ta \u017eeli\u0161?\u00a0Rekao sam mu da reprezentacija Italije gostuje u Sarajevu i odigra utakmicu sa BiH.<\/strong>\u00a0Gledao me malo za\u010du\u0111eno, a kada sam ponovio \u0161ta \u017eelim, rekao je \u2013 naravno, samo termin utakmice da na\u0111emo”, prisje\u0107ao se Pu\u0161ina.<\/p>\n Azzurri su u razru\u0161enoj bh. prijestolnici trebali gostovati u martu 1996.\u00a0Me\u0111utim, tada se pojavila ideja da prijateljsku utakmicu odigraju Hrvatska i BiH pod geslom \u201dpomirenja i mira\u201d. Na odigravanju susreta u Zagrebu insistirao je i Franjo Tu\u0111man, tada\u0161nji predsjednik Hrvatske.<\/strong><\/p>\n “Kada se saznalo da \u0107e Italija gostovati u martu u Sarajevu po\u010dele su se doga\u0111ati neke stvari koje nemaju dodirnih ta\u010daka sa sportom. Umije\u0161ala se politika na\u0161ih susjeda iz Hrvatske. \u010culi su da sam dogovorio gostovanje Italije, da bi oni iza\u0161li sa ponudom da tada igramo utakmicu ‘za mir i pomirenje’ sa njima u Zagrebu. Dobili smo ponudu direktno od Franje Tu\u0111mana. Obavili smo nekoliko telefonskih razgovora i usaglasili se da igramo u martu na stadionu ‘Maksmir’ u Zagrebu, a da me\u010d sa Italijom prolongiramo, sa \u010dim se slo\u017eio i Matarrese, jer je i on smatrao da je pomirenje u na\u0161oj regiji tada bitnije. Trebali smo sa Hrvatskom igrati u martu, a onda je plan bio da Italiju ugostimo u maju 1996”, ispri\u010dao je Pu\u0161ina.<\/p>\n Ipak, do realizacije me\u010da na Maksimiru izme\u0111u BiH i Hrvatske nije do\u0161lo, jer je Tu\u0111man, ka\u017ee Pu\u0161ina, “imao poseban zahtjev”:<\/p>\n “Htio je da na\u0161a reprezentacija nastupi u bijelim majicama bez dr\u017eavnih obilje\u017eja, odnosno da samo na majicama pi\u0161e BiH, minimiziraju\u0107i nas, pokazav\u0161i ignorantski stav”.<\/strong><\/p>\n Pu\u0161ina je i tada prihvatio odigravanje utakmice, ali sa “jednim malim zahtjevom bosanskohercegova\u010dke strane”.<\/p>\n “Rekao sam da prihvatamo da igramo utakmicu za mir i pomirenje, ali da i mi imamo jedan zahtjev, a to je da oni igraju u isklju\u010divo plavim majicama. Na to mi je Tu\u0111man rekao, ‘ali mi smo priznati’, na \u0161to sam mu odgovorio da smo i mi priznati”, govorio je Pu\u0161ina, dodav\u0161i:<\/p>\n “Potom su nam ponudili da igramo u maju u ‘Maksimiru’ i da pristaju da BiH nastupi pod me\u0111unarodno priznatom zastavom sa ljiljanima i u dresovima sa svim na\u0161im obilje\u017ejima. Opet smo u dogovoru sa prijateljima Italijanima odgodili njihovo gostovanje u Sarajevu. Dva, tri dana prije dogovorenog me\u010da u Zagrebu, koji je ve\u0107 bio reklamiran i predstavljen i od strane FIFA-e i UEFA-e kao utakmica mira i pomirenja, iz Zagreba opet po\u010dinju ru\u017eni tonovi. Govorili su da ne mo\u017eemo igrati u Maksimiru, ve\u0107 u Vinkovcima, Zadru, Bjelovaru. Insistirao sam da to bude Zagreb i oni su na kraju pristali, ali da igramo na stadionu u Kranj\u010devi\u0107evoj.\u00a0Odbio sam ponudu, pa nazvao Matarrese koji mi je tada rekao ‘Italija 6. novembra 1996. gostuje u Sarajevu’.<\/strong>\u00a0I kada smo zakazali kona\u010dan termin utakmice sa Italijanima bilo je blagih problema. Postavljalo se pitanje treba li nam taj me\u010d pet dana uo\u010di gostovanja u kvalifikacijama kod Slovenije. Rekao sam igramo sa Italijom, nema vi\u0161e odga\u0111anja. Mo\u017eemo i izgubiti u Ljubljani. Nema problema”.<\/p>\n I 6. novembra 1996. godine sa stadiona Ko\u0161evo iz Sarajeva oti\u0161le su sjajne slike u svijet.<\/p>\n “Od tada imamo pozitivan skor sa Italijom”, na\u0161alio se Pu\u0161ina, kazav\u0161i:<\/p>\n “Ne jedno hvala, nego milion puta hvala prijateljima Italijanima. Ne samo da smo odigrali utakmicu, ne samo da smo ih pobijedili, ne samo da su do\u0161li sa najja\u010dom reprezentacijom, nego su nam dali jako veliku finansijsku pomo\u0107, mislim tada dje\u010dijoj pedijatriji, tj. hirurgiji i dje\u010dijem selu u Sarajevu.\u00a0Bila je to ogromna materijalna pomo\u0107, a Olimpijski komitet i Nogometni savez Italije finansijski su pomogli i obnovu reflektora na stadionu ‘Ko\u0161evo’. Utakmica je pogodovala i otvaranju aerodroma Sarajevo, te je prvi civilni let poslije rata bio upravo dolazak reprezentacije Italije sa nogometa\u0161ima i 300 gostiju njihovog saveza, novinara i navija\u010da. Sve \u0161to je Italija mogla u\u010diniti tada, u\u010dinila je. Ne postoji na\u010din da im se adekvatno zahvalimo.<\/strong>\u00a0Dozvolili su nam i da budemo doma\u0107ini utakmica u kvalifikacijama za SP u Bologni, dok nismo dobili zeleno svjetlo da igramo na tlu svoje zemlje. To je iskreni prijateljski odnos, trenuci koji se ne mogu zaboraviti, jer Italijani su pokazali ljubav i srce prema gra\u0111anima BiH i N\/FS BiH”.<\/p>\n Upravo nakon utakmice sa Italijom N\/FS BiH dobio je saglasnost FIFA-e da do kraja kvalifikacija za Mundijal 1998. igra doma\u0107e utakmice u Sarajevu, nakon \u0161to je BiH u Bologni bila \u201ddoma\u0107in\u201d Hrvatskoj (1:4).<\/p>\n “Slike stadiona ‘Ko\u0161evo’ u me\u010du sa Italijanima oti\u0161le su u svijet i na\u010din organizacije utakmice bila je potvrda da smo kadri i sposobni da budemo doma\u0107ini u BiH. Otvorila su se vrata ‘Ko\u0161eva’, iako smo i ranije dobili saglasnost svih reprezentacija iz na\u0161e kvalifikacione grupe da \u0107e gostovati u Sarajevu. To su prihvatili Gr\u010dka, Danska, Slovenija i Hrvatska. Me\u0111utim, onda se dogodio mali lukavi potez Hrvatske, sa kojom smo imali dogovor da zamijenimo doma\u0107instvo, kako bi u prvom dijelu kvalifikacija igrali u Zagrebu, a potom oni gostuju u Sarajevu \u010dim dobijemo saglasnost da budemo doma\u0107ini ku\u0107i. Na\u017ealost, prevareni smo, te ostaje \u017eal jer smo u toj kvalifikacijskoj skupini imali prostora i bili smo na pragu da odemo na SP\u201d, smatra Pu\u0161ina, poru\u010div\u0161i kako su uposlenici N\/FS BiH \u201dulagali nadljudske napore i uspjeli posti\u0107i zavidne rezultate u uslovima u kojima se \u017eivjelo u ratu i neposredno nakon rata”.<\/p>\n Pu\u0161ina vjeruje da fudbalska reprezentacija BiH mo\u017ee pobijediti Italiju i skoro 23 godine nakon nezaboravne utakmice u Sarajevu, odnosno 11. juna u Torinu u \u010detvrtom kolu grupe \u201dJ\u201d kvalifikacija za EURO 2020.<\/p>\n “Optimista sam u \u017eivotu. BiH mo\u017ee napraviti rezultat, uvijek samo govorio, te uvijek stojim iza toga. I pored svih napora i kvaliteta morate imati i dozu sre\u0107e.<\/p>\n Splet okolnosti i sre\u0107a nisu nam uvijek i\u0161li na ruku. O\u010dekujem da pobijedimo u Torinu, da bi ostali u pozitivnom skoru sa Italijanima”, kroz smijeh istakao je Pu\u0161ina.<\/p>\n Upravo prvi trijumf u historiji fudbalska reprezentacija BiH ostvarila je nad Italijom.<\/p>\n Fuad Muzurovi\u0107, tada\u0161nji selektor bh. tima isti\u010de da je uz Pu\u0161inu, najzaslu\u017eniji za dolazak Italije u Sarajevu, bio i Stjepan Kljui\u0107, tada predsjednik Olimpijskog komiteta BiH. Isti\u010de da se utakmica tretirala kao humanitarna, jer je to objektivno i bila. Naime, Italijani su obezbijedili jedan poseban avion humanitarne pomo\u0107i za hendikepiranu djecu. Uz to dolazak tada\u0161njeg trostrukog \u0161ampiona svijeta otvorio je mogu\u0107nost da BiH doma\u0107e utakmice igra u Sarajevu.<\/p>\n Muzurovi\u0107 nagla\u0161ava da mu je duel sa Italijanima ostao u prelijepom sje\u0107anju. Nakon istorijske pobjede svi su isticali da je BiH pobijedila trostrukog svjetskog \u0161ampiona, ali za Muzurovi\u0107a to nije bilo najva\u017enije. Naprotiv ka\u017ee da je rekao sljede\u0107e:<\/p>\n “Ja ovu utakmicu tretiram kao humanitarnog karaktera i dugujemo jednu veliku zahvalnost Olimpijskom komitetu i Fudbalskom savezu Italije \u0161to su nam omogu\u0107ili da igramo zvani\u010dno prvu utakmicu u BiH, odnosno Sarajevu i mi smo ovdje svi pobjednici.\u00a0Najve\u0107i pobjednik je Italija, bez obzira na rezultat koji je bio. Ona jeste zna\u010dajna i odjeknula je u svijetu. Reprezentacija Italije bila je za svaki respekt, dovela je dobar tim. Me\u0111utim, na\u0161i igra\u010di su bili nadahnuti, inspiracija je bila ogromna i golovima Boli\u0107a i Hasana Salihamid\u017ei\u0107a pobijedili smo jednog velikana.<\/strong>”<\/p>\n Dodaje da je pobjeda protiv Italije, ipak, imala pozitivan uticaj na reprezentaciju BiH. Naime, pet dana kasnije BiH se u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. godine sastala sa Slovenijom u gostima.<\/p>\n “Vjerovatno i taj takav rezultat bio je jo\u0161 jedna velika inspiracija. Na\u0161i mladi\u0107i su pobijedili reprezentaciju Slovenije u Ljubljani 2:1 u jednoj fenomenalnoj utakmici. U svakom slu\u010daju jedno veliko hvala za sve ono \u0161to je na\u0161a reprezentacija ostvarila u svom onom periodu”, dodav\u0161i da se hvala odnosi na reprezentaciju i Olimpijski komitet Italije, te na gospodu Pu\u0161inu i Kljui\u0107a.<\/p>\n Muzurovi\u0107 se prisjetio trenutaka kada je okupljao reprezentaciju. S obzirom da se ogled sa Italijom igrao izvan termina Svjetske fudbalske federacije (FIFA) bilo je pitanje u kakvom \u0107e sastavu istr\u010dati timovi. No, obje strane su uspjele okupiti gotovo najja\u010de ekipe koje su imali u tom trenutku.<\/p>\n “Jedino Meho Kodro nije mogao da do\u0111e. Bio je pozvan, ali se priklju\u010dio reprezentaciji u Sloveniji, kada smo pobijedili, gdje je bio i strijelac. Bilo je te\u0161ko, satelitom smo nekako poku\u0161avali i uspjeli smo preko ljudi, prijatelja. Okupili smo jedan sastav, bilo je i na\u0161ih mladi\u0107a iz na\u0161eg prvenstva, koje je bilo 1994. organizovano u Zenici, kada smo i\u0161li kroz tunel, pa preko Igmana”, sje\u0107a se Muzurovi\u0107.<\/p>\n Isti\u010de da je prije utakmice u hotelu Holiday inn prire\u0111en nezaboravan prijem za goste iz Italije. Tada je Arrigu Sacchiju, selektoru Italije poklonio kazand\u017eijski rad “Vrata Sarajeva”.<\/p>\n “Dalo se primijetiti da je bio izuzetno sretan i zahvalan za tu lijepu uspomenu koju je dobio iz razru\u0161enog Sarajeva. Mada mi je iskreno \u017eao \u0161ta se sve kasnije izde\u0161avalo sa njim, ali jedno veliko hvala mu dugujemo svi mi, jer je uistinu velikan<\/strong>“, kazao je Muzurovi\u0107.<\/p>\n Bez obzira \u0161to se radilo o humanitarnoj utakmici trijumf BiH je odjeknuo u svijetu, pa su se mnogi zapitali koja je to reprezentacija koja je u stanju pobijediti vice\u0161ampiona svijeta.<\/p>\n “Onda se stupilo u kontakt sa prijateljima. Gospodin Pu\u0161ina je u avionu, na povratku za Sarajevo iz Ljubljane, saop\u0161tio da smo dobili poziv od reprezentacije Brazila, peterostrukog prvaka svijeta, da i oni vide ko je ta Bosna. Tako da smo bili odu\u0161evljeni vije\u0161\u0107u da \u0107emo igrati i u Brazilu i igrali smo”, veli nekada\u0161nji selektor bh. fudbalera.<\/p>\n Strijelac jednog od dva gola za BiH bio je Elvir Boli\u0107, nekada sjajni napada\u010d turskog velikana Fenerbahcea. Popularni \u201cBola\u201c rado se za Anadolu Agency (AA) prisjetio de\u0161avanja iz novembra 1996. godine i same utakmice sa Italijom. Prije svega isti\u010de da mu je bilo izuzetno drago kada je dobio poziv za reprezentaciju BiH, i to za utakmicu sa Italijom u Sarajevu.<\/p>\n “U to vrijeme, kao i sada, Italija je bila fudbalska velesila. Bilo nam je drago da \u0107e do\u0107i da igraju sa nama, jer to su bili neki po\u010deci reprezentacije. Sigurno da je igrati sa tako jednom jakom reprezentacijom na Ko\u0161evu bio veliki imperativ. Stvarno mislim da su svi igra\u010di, ne samo igra\u010di, nego i \u010ditava BiH je bila iznena\u0111ena, jer su oni pristali da do\u0111u i odigraju tu utakmicu. Mislim da je to otvorilo vrata na\u0161oj reprezentaciji i pokazalo da mo\u017eemo da igramo i definitivno jedna od jako bitnih utakmica za nas”, kazao je Boli\u0107 i naglasio da je sama utakmica pokazala da je BiH i sportski i organizaciono sposobna za velike stvari.<\/p>\n Boli\u0107 ka\u017ee da im je pred utakmicu sa Italijom isklju\u010divo bilo izuzetno drago \u0161to \u0107e uop\u0161te igrati sa takvim timom, i to pred doma\u0107om publikom. O rezultatu nisu previ\u0161e razmi\u0161ljali.<\/p>\n “Igrati u tom momentu, i to protiv viceprvaka svijeta, koji su imali izuzetne pojedince! Nismo o\u010dekivali pobjedu, ali smo bili opu\u0161teni. Nama je u prvom redu bilo drago da mo\u017eemo da igramo pred na\u0161im navija\u010dima i da igramo sa tako jakom reprezentacijom. Sama pobjeda sigurno da je \u0161okirala sve, a nama je dala dodatni motiv.<\/strong>\u00a0Poslije toga smo igrali sa Slovenijom. Tu smo tako\u0111er pobijedili. Tako da mislim da nam je bila jedna od bitnijih utakmica, koja je pokazala da se ravnopravno nosimo sa svim reprezentacijama”, rekao je Boli\u0107 i nastavio:<\/p>\n “Ti golovi koji su postignuti za reprezentaciju, naro\u010dito u tim nekim po\u010decima, su i meni kao igra\u010du, ali i reprezentaciji bili jako bitni. Naravno, ne mogu da zaboravim. Mislim da smo bili totalni autsajderi, ali su poslije te utakmice po\u010deli da nekako druga\u010dije razmi\u0161ljaju o nama.”<\/p>\n Fudbalska reprezentacija Estonije htjela je tokom rata, u septembru 1995. godine gostovati u Sarajevu ili Zenici, kako bi odigrala prijateljsku utakmicu sa BiH.<\/p>\n “Ovo je detalj koji prvi put otkrivam javno. Za uzvrat tra\u017eili su da im platimo 100.000 ameri\u010dkih dolara kako bi doputovali dan u na\u0161u zemlju, nakon kvalifikacione utakmice sa Hrvatskom u Zagrebu. Na koncu novac nismo uspjeli sakupiti, pa smo prvi zvani\u010dni prijateljski me\u010d odigrali sa Albanijom u Tirani 30. novembra 1995. godine (0:2, op.a.), nekoliko dana nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Albanci su bili i prva reprezentacija koja je gostovala u BiH. Uzvratili smo im gostoprimstvo 24. aprila 1996. u Zenici (0:0, op.a.)”, otkrio je Pu\u0161ina.<\/p>\n Sarajevo, 6. novembra 1996. godine. Olimpijski stadion \u201dKo\u0161evo\u201d. Gledalaca: 40.000. Sudija: Sedlacek (Austrija). Strijelci: 1:0 Salihamid\u017ei\u0107 (5), 1:1 Chiesa (10), 2:1 Boli\u0107 (43).<\/p>\n BOSNA I HERCEGOVINA: Dedi\u0107, Konji\u0107 (Pintul), Begi\u0107, Ja\u0161arevi\u0107, \u0160abi\u0107 (Dadi\u0107), Glava\u0161, Halilovi\u0107 (Kapetanovi\u0107), Salihamid\u017ei\u0107, Be\u0161irevi\u0107, Boli\u0107 (Brki\u0107), Balji\u0107 (Musi\u0107). Selektor: Fuad Muzurovi\u0107.<\/p>\n ITALIJA: Toldo (Marchegiani), Carnasciali, Torricelli (Apolloni), Albertini, P. Maldini, Padalino, Di Matteo (Giunti), D. Baggio (Lentini), Casiraghi (Ravanelli), Zola, Chiesa (Simone). Selektor: Arrigo Sacchi.<\/p>\nTu\u0111manova podmetanja i opstrukcije<\/strong><\/h4>\n
Sjajne slike sa Ko\u0161eva oti\u0161le u svijet<\/strong><\/h4>\n
Nadahnuti bh. fudbaleri<\/strong><\/h4>\n
Boli\u0107: Nismo o\u010dekivali pobjedu, bili smo opu\u0161teni<\/strong><\/h4>\n
Estonci htjeli u ratu igrati u BiH<\/strong><\/h4>\n
BiH – Italija 2:1<\/strong><\/h4>\n