Kad\u00a0jedna rogobatna i vi\u0161ezna\u010dna sintagma kakva je “dejtonizacija Kosova” u\u0111e u javni diskurs i po\u010dne figurirati kao ozbiljna politi\u010dka tema onda je to u pravilu znak kako se iza njene upotrebe krije ne\u0161to \u0161to javnost tek mo\u017ee naslutiti. Ali, onog trenutka kada je po\u010dnu upotrebljavati izabrani zvani\u010dnici postaje jasno kako sadr\u017eine koje ispunjavaju jezi\u010dku formu po\u010dijnju opasno da se pribli\u017eavaju svakodnevnoj politi\u010dkoj praksi.<\/p>\n
“Dejtonizacija Kosova” sintagma je koju u posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e po\u010dinju koristiti\u00a0najvi\u0161i kosovski politi\u010dari i u pravilu se odnosi na iskazivanje straha od plana za osnivanje\u00a0zajednice srpskih op\u0107ina, za koji vjeruju da bi mogao\u00a0biti najozbiljnija prepreka u normalnom funkcioniranju Kosova i njegovih institucija. Bilo da je rije\u010d o predsjedniku Kosova Thaciju ili premijeru Haradinaju, koji je sintagmu koristio \u010de\u0161\u0107e od svih ostalih kosovskih politi\u010dara, jasno je da pri\u0161tinski politi\u010dki establi\u0161ment strahuje da bi zemlja mogla zavr\u0161iti kao Bosna i Hercegovina, \u010dije unutra\u0161nje dr\u017eavno ure\u0111enje i navode kao primjer o\u010dite nefunkcionalnosti.<\/p>\n
Motivi zbog kojih su politi\u010dari na Kosovu po\u010deli u\u010destalije koristiti tu sintagmu jasno govore da postoji strah od preobrazbe Kosova u nefunkcionalnu dr\u017eavu, ali taj strah nije ne\u0161to novo, ka\u017ee politi\u010dki analiti\u010dar s Kosova Agon Maliqi, koji poja\u0161njava da je to razlog za\u0161to su neki politi\u010dki \u010delnici po\u010deli razmi\u0161ljati na na\u010din da je “korekcija granice bolja opcija od bosnizacije”.<\/p>\n
Maliqi ka\u017ee da je Ahtisaarijev plan prvobitno podrazumijevao da op\u010dine prave grupacije i organizacije, ali to je bilo zami\u0161ljeno kao neka vrsta nevladine organizacije u okviru koje su kosovski Srbi imali \u0161iroko zagarantirana politi\u010dka prava.<\/p>\n
“Zna\u010di, decentralizacija i veto su bili Ahtisaarijev garant za manjine (8% stanovni\u0161ta), \u0161to bi, ipak, dr\u017ealo Kosovo unitarno\u00a0i funkcionalno. Ali, 2013. godine Kosovo i Srbija su se u Briselu saglasili da se zajednica srpskih op\u0161tina formira, pa su se 2015. saglasili i o nacrtu kompetencija. Ali obe strane se ne sla\u017eu sa interpretacijom. Sporazum koji je Srbija potpisala je za kosovsku stranu imao unutar sebe antivirus \u2013\u00a0sporazum ka\u017ee da sva ovla\u0161\u0107enja u tom sporazumu interpretira\u00a0kosovski\u00a0Ustavni\u00a0sud. Taj sud doneo je\u00a0odluku da ta ovla\u0161\u0107enja ne mogu da dovedu do formiranja tre\u0107eg nivoa vlasti \u2013 ne\u0161to izme\u0111u centralne vlade i op\u0161tina \u2013 tako da taj entitet mo\u017ee da bude samo NVO.”<\/p>\n
Prije tri godine Kosovo su tresli protesti zbog sadr\u017eaja plana jer je dio kosovskih politi\u010dara vjerovao da bi se provo\u0111enjem\u00a0Ahtisaarijevog plana do\u0161lo do formiranja tre\u0107eg nivoa vlasti, \u0161to je neprihvatljivo, obja\u0161njava Maliqi.<\/p>\n
“Srbija se \u017eali, ali sama je pristala da interpretaciju uradi Ustavni sud. U to vreme, 2015. i 2016, na Kosovu je bilo burnih protesta opozicije protiv zajednice, pa \u010dak i suzavca u parlamentu, koji je blokirao dr\u017eavu. Zajednica prosto ne mo\u017ee da pro\u0111e. To je\u00a0zato \u0161to su ljudi na Kosovu ube\u0111eni da je Ahtisarijev plan maksimum kompromisa i da veruju da \u0107e dozvoljavanjem formiranja tre\u0107eg nivoa vlasti imati unutar dr\u017eave entitet koji predstavlja Beograd, a ne kosovske Srbe. Tome doprinosi pona\u0161anje Vu\u010di\u0107a, koji je poslednjih godina zloupotrebljavao postoje\u0107a ovla\u0161\u0107enja i prava Srba na Kosovu da instalira totalnu kontrolu nad srpskom politikom na Kosovu i postane faktor koji sabotira kosovsku politiku iznutra.”<\/p>\n
Promjena granice, odnosno razmjena teritorija politi\u010dki je plan koji je blisko povezan s\u00a0idejom o osnivanju zajednice srpskih op\u0107ina i o kojem se ozbiljno razmi\u0161ljalo jedno vrijeme. Danas, smatra Maliqi, izgleda da se od tog plana odustalo iz vi\u0161e razloga, a kao najva\u017enije analiti\u010dar s Kosova navodi protivljenje nekih svjetskih sila i otpor\u00a0koji se javio prema takvom rje\u0161avanju problema unutar samog Kosova.<\/p>\n
“Mislim da se u tom pravcu spremalo ne\u0161to seriozno. Takva vrsta dogovora u koji\u00a0bi bile uklju\u010dene i granice (to bi, naravno, bila\u00a0samo jedna\u00a0komponenta dogovora) jeste bila mogu\u0107a, a i\u00a0dalje je mogu\u0107a jer su za tako ne\u0161to otvoreni ljudi iz SAD-a. Ali za sada se \u010dini da je ta vrsta dogovora dobila udarac, pogotovo zbog protivljenja Nema\u010dke, ali i unutra\u0161njeg protivljenja glavnih politi\u010dara na Kosovu, poput premijera Haradinaja i opozicije. Sad je proces dijaloga gotovo klini\u010dki mrtav, poku\u0161avaju da ga vrate u \u017eivot na\u00a0slede\u0107em samitu u Parizu, ali su me\u0111unarodne i lokalne podele na Kosovu toliko velike da \u0161anse za tako ne\u0161to nisu ba\u0161 dobre.”<\/p>\n
Na doga\u0111aje u najbli\u017eem susjedstvu gleda se s\u00a0posebnom pa\u017enjom jer se sve \u0161to se doga\u0111a u odnosima Srbije i Kosova odra\u017eava na stanje u Bosni i Hercegovini, koja se \u010desto, ispravno ili ne, dovodi u direktnu vezu s\u00a0pregovorima o srbijanskom priznavanju nezavisnosti Kosova. Razmjena teritorija i sve druge ideje koje se u posljednje vrijeme u javnosti predstavljaju kao klju\u010dne za rje\u0161avanje problema “\u017eive” ponajprije u planovima svjetskih sila, ka\u017ee politi\u010dka analiti\u010darka iz Sarajeva Ivana Mari\u0107.<\/p>\n
“Sve ono \u0161to nam politi\u010dari iz Srbije i Kosova prezentiraju po ovom pitanju je samo vrh ledenog brijega i slu\u017ei da javnosti bar ne\u0161to prezentiraju. Pravi problem i prava diskusija se odvija ispod povr\u0161ine i iza zatvorenih vrata. Srbija i Kosovo nisu jedini akteri u ovoj diskusiji, a mo\u017eda \u010dak nisu ni najva\u017eniji akteri bez obzira \u0161to se radi isklju\u010divo o problemima izme\u0111u ove dvije dr\u017eave. Utjecaj velikih svjetskih sila je mnogo ve\u0107i nego \u0161to se \u017eeli priznati. Najbolji dokaz za to je i pri\u010da o tome da su se srpska i kosovska strana dogovorile o\u00a0razmjeni\u00a0teritorija, ali to nije nai\u0161lo na odobravanje velikih sila, prvenstveno Evropske unije, pa je ta pri\u010da ostala na razini \u0161pekulacije.”<\/p>\n
Mari\u0107 smatra da su obje strane u procesu pregovaranja veoma otvorene za ideju razmjene teritorija, ali je prepreka takvom razrje\u0161enju protivljenje evropskih sila, koje na takve procese gledaju izuzetno negativno.<\/p>\n
“Mislim da bi i srpska i kosovska strana bile spremne prihvatiti razmjenu teritorija, ali da se Evropska unija pribojava otvaranja te Pandorine kutije jer bi to otvorilo mogu\u0107nost i drugim dr\u017eavama da do\u0111u na istu ideju. Zbog toga \u0107e se evropske diplomate potruditi da urade sve kako bi prona\u0161li neko drugo, za obje strane prihvatljivo\u00a0rje\u0161enje da ne bi do\u0161lo do razmjene teritorija.”<\/p>\n
Tvrd stav zemalja Evropske unije prema razmjeni\u00a0teritorija i odlu\u010dnost da se spor rije\u0161i srbijanskim priznavanjem nezavisnosti Kosova doveli\u00a0su do zao\u0161travanja politike zvani\u010dnog Beograda. Radikalizacija Vu\u010di\u0107evog pona\u0161anja i retorike, smatra Mari\u0107, potje\u010de iz uvida da me\u0111unarodna zajednica nije spremna davati ustupke za srbijansko priznavanje nezavisnosti Kosova. U tom svijetu treba tuma\u010diti Vu\u010di\u0107evo koketiranje s\u00a0idejama Dodikovog secesionizma koje se nikako ne mogu dovoditi u vezu sa srbijanskim priznavanjem nezavisnosti Kosova.<\/p>\n
“Vu\u010di\u0107 je svjestan da \u0107e kad-tad morati priznati Kosovo, ali poku\u0161ava da od svjetskih sila dobije ne\u0161to zauzvrat, \u010dime bi javnosti u Srbiji mogao opravdati taj svoj potez. Oni koji prate istupe Vu\u010di\u0107a\u00a0mogli su primijetiti promjenu njegovog pona\u0161anja nakon \u0161to je uvidio da me\u0111unarodna zajednica nije spremna ni\u0161ta da mu ponudi u zamjenu za njegovo priznanje Kosova. Nakon toga je nastupilo intenzivnije uplitanje u unutra\u0161nja pitanja u Bosni i Hercegovini, posjete Republici Srpskoj su postale intenzivnije, a vlasti iz Srbije su pre\u0161utno odobravale Dodikove secesionisti\u010dke izjave i dovo\u0111enje priznanja Kosova u direktnu vezu sa osamostaljenjem Republike Srpske. I Vu\u010di\u0107 i Dodik su svjesni da su to potpuno razli\u010dite stvari i da RS nema mogu\u0107nost osamostaljenja, ali se Vu\u010di\u0107 vjerovatno nada da \u0107e radikalizacijom situacije na Balkanu zauzeti povoljniji polo\u017eaj u pregovoru sa svjetskim silama kako bi mu iza\u0161le u susret i odobrile bar formiranje zajednice srpskih op\u0107ina na Kosovu.”<\/p>\n
Sama upotreba sintagme “dejtonizacija Kosova” mnogo govori o tome kako se na Bosnu i Hercegovinu gleda u najbli\u017eem susjedstvu, a za taj negativni imid\u017e\u00a0najodgovornija je bosanskohercegova\u010dka vlast, zaklju\u010duje Mari\u0107.<\/p>\n
“Drago mi je \u0161to\u00a0je me\u0111unarodna zajednica uvidjela da je u Bosni i Hercegovini\u00a0napravila gre\u0161ku i da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat i ubijanja, ali je politi\u010darima dao razorno oru\u017eje za nastavak rata u mirnodopskim uvjetima. \u017dao mi je \u0161to gra\u0111ani Bosne i Hercegovine i dan-danas vrlo skupo pla\u0107aju tu gre\u0161ku zarobljeni u lo\u0161im ekonomskim uvjetima uz poja\u010dane nacionalne tenzije jer je to podloga za privatno boga\u0107enje ‘za\u0161titnika nacionalnih interesa’, kako sebe vole nazivati korumpirani politi\u010dari.”<\/p>\n
Izvor: Al Jazeera<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad\u00a0jedna rogobatna i vi\u0161ezna\u010dna sintagma kakva je “dejtonizacija Kosova” u\u0111e u javni diskurs i po\u010dne figurirati kao ozbiljna politi\u010dka tema onda je to u pravilu znak kako se iza njene upotrebe krije ne\u0161to \u0161to javnost tek mo\u017ee naslutiti. Ali, onog trenutka kada je po\u010dnu upotrebljavati izabrani zvani\u010dnici postaje jasno kako sadr\u017eine koje ispunjavaju jezi\u010dku formu […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":10439,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[76],"tags":[],"class_list":{"0":"post-10438","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kolumne"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=10438"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10438\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10440,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10438\/revisions\/10440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/10439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=10438"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=10438"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=10438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}