{"id":10361,"date":"2019-06-08T09:50:57","date_gmt":"2019-06-08T09:50:57","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=10361"},"modified":"2024-01-15T21:47:13","modified_gmt":"2024-01-15T20:47:13","slug":"da-je-u-becu-cijeli-svijet-bi-znao-za-nju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/da-je-u-becu-cijeli-svijet-bi-znao-za-nju\/","title":{"rendered":"Da je u Be\u010du, cijeli svijet bi znao za nju"},"content":{"rendered":"<p>Visoko je poznati drevni bosanski grad, iz starih vremena poznat po proizvodnji mesa i preradi ko\u017ee, a danas i po Bijeloj d\u017eamiji, a odnedavno i piramidama. Ovim rije\u010dima zapo\u010dinje pri\u010du o \u0160erefudinovoj Bijeloj d\u017eamiji Muharem \u0160ahinovi\u0107. Njegova je ku\u0107a haman uz harem d\u017eamije. Muharem je predsjednik d\u017eamijskog odbora, a bio je aktivan u d\u017eematu i kada se gradila Bijela d\u017eamija sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Smatra se da je na ovom mjestu d\u017eamija izgra\u0111ena 1477. godine. Neki histori\u010dari procjenjuju da je to bila najstarija d\u017eamija u Visokom, dok oni malo oprezniji ka\u017eu da je jedna od dvije najstarije. Kako god, ta stara d\u017eamija bila je \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a dosta oronula, krpilo se koliko se moglo da ostane funkcionalna, pa je postojala i opravdana potreba za novom d\u017eamijom.<\/p>\n<p>\u201cPo tada\u0161njem urbanisti\u010dkom planu, bilo je predvi\u0111eno da d\u017eamija bude na tom mjestu dok mo\u017ee, kada se sru\u0161i, nema vi\u0161e nikakvog renoviranja ili gradnje nove d\u017eamije. U haremu \u0107e, prema urbanisti\u010dkom planu, biti izgra\u0111ene stambene zgrade\u201d, pri\u010da Muharem. Me\u0111utim, ljudi su bili uporni \u2013 iako je vjera u to vrijeme bila po strani, obralo se, samo su jo\u0161 starci bili u d\u017eematu \u2013 te je Op\u0107ina ipak dala saglasnost za izgradnju nove d\u017eamije, ali pod uvjetom da se napravi d\u017eamija vanrednog, neobi\u010dnog izgleda.<\/p>\n<p>\u201cRekli su nam: Ako pristanete na to, mo\u017ee, ako ne, nema ni\u0161ta od d\u017eamije. Mi smo prihvatili. Tada nije bilo novih d\u017eamija, sve su bile u klasi\u010dnom stilu. Odredili su da arhitekt bude Zlatko Ugljen. Kada nam je donio maketu, bilo nam je neobi\u010dno, nema munare, one klasi\u010dne, onda unutra\u0161njost nije ravna plo\u010da nego u stilu amfiteatra s dvije stepenice. Nama je to bilo te\u0161ko prihvatiti, ali Ugljen je bio uporan. Kada je po\u010dela gradnja, imali smo problem i s lokacijom. D\u017eamija je prilazila susjednoj ogradi vi\u0161e nego \u0161to bi smjelo, a kom\u0161ija Popi\u0107, po\u0161to je prodavao ku\u0107u, nije htio dati saglasnost. U me\u0111uvremenu je od njega ku\u0107u kupio Mulo Hod\u017ei\u0107, direktor Ko\u017earskog kombinata, i dao dozvolu da se mo\u017ee raditi\u201d, govori Muharem.<\/p>\n<p>Deset godina trajala je gradnja, zahtjevni radovi za izvo\u0111enje, jer nema klasi\u010dnih zidova, a bila je to skupa investicija. Novac su osigurali Viso\u010daci, a i drugi muslimani iz biv\u0161e Jugoslavije. Kada je d\u017eamija 1980. godine otvorena, bio je to veli\u010danstven doga\u0111aj. Ljudi su dolazili iz cijele Jugoslavije, Visoko je bilo blokirano, svaka ulica puna ljudi, a cijeli grad pokriven razglasom. Nestvarna scena za to vrijeme.<\/p>\n<p>Muharem pri\u010da kako su poku\u0161avali uvjeriti akademika Ugljena da ne pravi unutra\u0161njost u obliku amfiteatra sa stepenicama nego da bude ravna plo\u010da, kao u svim drugim d\u017eamijama. Bezuspje\u0161no. Spor je rije\u0161en tako \u0161to je Ugljen odustao od jedne stepenice, a jedna je, uprkos protivljenju, ostala.<\/p>\n<p>\u201cMe\u0111utim, to se pokazalo kao prakti\u010dno rje\u0161enje, sad bi bilo dobro da je ostala jo\u0161 jedna stepenica. Ljudi \u010dim klanjaju, ako je mukabela ili predavanje, lete da sjednu na stepenicu, ne mo\u017ee\u0161 mjesta uhvatiti. Danas je to prakti\u010dno, a u ono je vrijeme bilo nezamislivo\u201d, pri\u010da Muharem.<\/p>\n<p>Imam Bijele d\u017eamije hafiz Edin Bukva obja\u0161njava nam sve pojedinosti vezane za ovu d\u017eamiju, a koje je \u010dine toliko posebnom.<\/p>\n<p>Akademik Ugljen zamislio je d\u017eamiju kao asocijaciju na pe\u0107inu, zato su zidovi i krov nepravilnih oblika. Hafiz Bukva obja\u0161njava da je Bijela d\u017eamija vjerovatno jedina bogomolja na svijetu, ili barem da je jedna od rijetkih, u koju se ne penje stepenicama nego se u nju spu\u0161ta. Stepenice simboliziraju duhovno uzdizanje. Ali akademik Ugljen vodio se logikom da se u pe\u0107inu spu\u0161ta, a pe\u0107ina je mjesto gdje je Muhammed, a. s., primio prvu objavu. Tako\u0111er, u pe\u0107inu se sklonio tokom Hid\u017ere od progonitelja. Na samom ulazu u d\u017eamiju, na lijevoj strani, mala je munara, tzv. ak\u0161am-munara, dok je na desnoj strani d\u017eamije velika munara.<\/p>\n<p>Hafiz Bukva isti\u010de da se pojedini vjernici ni danas, vi\u0161e od trideset godine nakon izgradnje, ne mogu pomiriti s izostankom uobi\u010dajenih elemenata sakralne arhitekture, poput vrha munare u obliku kupe, dok je vrh munare Bijele d\u017eamije zaobljen i podsje\u0107a na, recimo, mikrofon. Bijela d\u017eamija jedna je od rijetkih koja nema prozora, ali ima pet svjetlarnika na krovu koji simboliziraju pet dnevnih namaza. Najve\u0107i od njih napravljen je u obliku paukove mre\u017ee, \u0161to podsje\u0107a na situaciju iz \u017eivota Poslanika, a. s., kada je prilikom Hid\u017ere bio u pe\u0107ini, a potjera zaklju\u010dila da nije tu zbog paukove mre\u017ee na ulazu. Zid d\u017eamije, koji je okrenut prema Kibli, pognut je prema tlu, \u010dime je arhitekt pokazao simboliku klanjanja.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium\" src=\"http:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/VH-Bijela-dzamija-Visoko-25-Copy-800x530.jpg\" \/><\/p>\n<p>\u201cZidovi d\u017eamije nepravilnog su oblika, hrapavi su i na njima nema nikakvih detalja koji se ina\u010de stavljaju po d\u017eamijskim zidovima. Zbog te jednostavnosti, ova d\u017eamija tradicionalnija je od tradicionalnih d\u017eamija\u201d, ka\u017ee hafiz Bukva.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je Bijela d\u017eamija jedinstvena u pogledu arhitekture, te da je u vrijeme u kojem je pravljena bila krajnje neobi\u010dna, nepojmljiva, bilo je dosta otpora kod \u201cobi\u010dnog\u201d svijeta. U jednom intervjuu akademik Ugljen ispri\u010dao je anegdotu da ga je nekom prilikom sreo stariji d\u017eematlija i rekao mu da je odmah, \u010dim je \u010duo za namjeru gradnje nove d\u017eamije, dao ne\u0161to novca za izgradnju, a sada, kada je vidio kako \u0107e izgledati, dao bi mnogo vi\u0161e samo da se ne gradi.<\/p>\n<p>Na svu sre\u0107u, d\u017eamija je izgra\u0111ena. Tri godine nakon zavr\u0161etka gradnje, 1983. godine, Bijela d\u017eamija dobila je nagradu \u201cAga Khan\u201d, presti\u017enu svjetsku nagradu za arhitekturu. \u201cOno \u0161to je specifi\u010dno, posebno kada i\u0161\u010ditavamo ono \u0161to je napisao ocjenjiva\u010dki tim stru\u010dnjaka koji su do\u0161li u Bosnu i Hercegovinu da istra\u017euju i uzimaju podatke o ovoj d\u017eamiji, te da i obilaze i druga zna\u010dajna arhitektonska blaga, jeste to da su u svom nalazu kazali da su u Bosni i Hercegovini markirali dva objekta \u2013 Stari most u Mostaru, kao djelo klasi\u010dne osmanske arhitekture, i Bijelu d\u017eamiju, kao djelo savremene sakralne arhitekture\u201d, obja\u0161njava hafiz Edin.<\/p>\n<p>Nagradu su dobili arhitekt Ugljen, preduze\u0107e \u201cZvijezda\u201d, koje je izvodilo radove, i sam d\u017eemat Bijele d\u017eamije. No, nije to jedino priznanje za ovu d\u017eamiju. Naime, 2007. godine udru\u017eenje ma\u0111arskih arhitekata proglasilo je Bijelu d\u017eamiju jednim od triju najljep\u0161ih savremenih sakralnih objekata u Evropi u pogledu arhitekture.<\/p>\n<p>\u201cTo priznanje iznova je potaknulo ljude zainteresirane za arhitekturu da posjete Bijelu d\u017eamiju. Dodatni podstrek dala je i jedna izlo\u017eba, koja je pro\u0161le godine odr\u017eana u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA), gdje je u okviru predstavljanja nekada\u0161nje jugoslavenske arhitekture poseban segment bila Bijela d\u017eamija. To je izazvalo veliko zanimanje. Mi smo u situaciji, valjda nam je to sudbina ovdje, da o njenoj posebnosti i vrijednosti saznajemo od ljudi koji dolaze izvan Bosne i Hercegovine da je posje\u0107uju i da joj se dive. Evo, u ramazanu smo imali nekoliko posjeta studenata arhitekture i profesora iz Austrije, Slovenije, Velike Britanije, Njema\u010dke, Italije\u2026\u201d, obja\u0161njava hafiz Edin Bukva.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium\" src=\"http:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/3-Copy-800x530.jpg\" \/><\/p>\n<p>Da je ova d\u017eamija kojim slu\u010dajem u Be\u010du, smatra hafiz Bukva, cijeli bi svijet za nju znao i milioni ljudi bi je posje\u0107ivali. Ali nije u Be\u010du, nego je u Visokom. Zato i jeste izazov prona\u0107i sredstva za njenu adaptaciju i rekonstrukciju. D\u017eematski odbor pokrenuo je 2017. godine aktivnosti na osiguravanju novca za adaptaciju Bijele d\u017eamije. Op\u0107ina Visoko dala je 30.000 maraka za zamjenu krovnih prozora, odnosno svjetlarnika. Uslijed starosti i dotrajalosti, te o\u0161te\u0107enja tokom rata, krov je propu\u0161tao vodu. Ovom prilikom, Bijela d\u017eamija dobila je svoj autenti\u010dni izgled. Naime, kada je izvorno zavr\u0161ena 1980. godine, Bijela d\u017eamija nije imala nikakvog pokrova nego je \u010ditava konstrukcija bila betonska. Tada\u0161nji gra\u0111evinski materijali to nisu mogli podnijeti i brzo je po\u010dela proki\u0161njavati.<\/p>\n<p>Kada je Bijeloj d\u017eamiji 1983. godine dodijeljena nagrada \u201cAga Khan\u201d, uz skulpture i priznanja, uru\u010den je i odre\u0111eni nov\u010dani iznos. Taj novac iskori\u0161ten je da se d\u017eamija prekrije bakrom i limom.<\/p>\n<p>\u201cOvo pokrivanje imalo je, osim za\u0161tite od proki\u0161njavanja, i jednu psiholo\u0161ku notu. Vjernici su htjeli da je ne\u010dim pribli\u017ee \u2018tradicionalnim d\u017eamijama\u2019, jer sama njena izgradnja i izgled su nai\u0161li na otpor kod starih vjernika, \u0161to je razumljivo jer ovo nije li\u010dilo ni na jednu d\u017eamiju koju su oni vidjeli i mogli pojmiti. Pokrivanjem bakrom, do kojeg je do\u0161lo kao rezultat nagrade za posebnost u izvedbi, Bijela d\u017eamija izgubila je, jo\u0161 tada, svoj izvorni izgled i nije vi\u0161e bila bijela, jer su njen krov i ve\u0107ina vidljivog dijela konstrukcije bili pokriveni. Time se naru\u0161io njen autenti\u010dni izgled\u201d, navodi hafiz Bukva.<\/p>\n<p>Taj bakreni krov trebalo je zamijeniti zbog dotrajalosti i o\u0161te\u0107enja, ali je pitanje bilo \u010dime, jer treba vratiti d\u017eamiji izvorni oblik, a materijal ne smije proki\u0161njavati.<\/p>\n<p>\u201cUz dozvolu akademika Ugljena, pristupili smo istra\u017eivanju i odabiru specijalnih materijala krovne plohe. S obzirom na to da taj materijal \u2013 poliuretansku pjenu, ureu i UV otporni lak \u2013 niko u Bosni i Hercegovini ne radi, anga\u017eirana je firma iz Splita\u201d, ka\u017ee hafiz Bukva.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium\" src=\"http:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/VH-Bijela-dzamija-Visoko-6-Copy-800x530.jpg\" \/><\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, d\u017eemat Bijele d\u017eamije svrstava se u manje d\u017eemate u Visokom, a u staroj jezgri grada ima devet d\u017eamija. Sve su one vrlo blizu jedna drugoj. Zbog toga nije bilo lahko odlu\u010diti se za adaptaciju jer je za nju potrebno dosta novca, ali uklju\u010dila se Op\u0107ina Visoko s donacijom, a onda je pokrenuta i zvani\u010dna akcija prikupljanja donacija.<\/p>\n<p>Bijela d\u017eamija jedinstven je sakralni objekt u ovom dijelu Evrope. Nije kopija ni osmanskog ni arapskog stila, a onda zbog toga nije bilo mogu\u0107e prona\u0107i donatore me\u0111u prijateljima iz islamskih zemalja.<\/p>\n<p>\u201cAli nama je posebno drago \u0161to je gra\u0111ena od sredstava vjernika iz Visokog pa i Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije, a sudbina joj je takva da se i ova adaptacija, koja jo\u0161 traje, finansira dobrovoljnim prilozima vjernika i privrednika iz Visokog i muslimana iz Bosne i Hercegovine, pa i \u0161ire, koji su saznali za adaptaciju. Malo je neobi\u010dno da moramo nagla\u0161avati, jer je to ranije bilo uobi\u010dajeno, i nemuslimani su uzeli u\u010de\u0161\u0107e i upla\u0107uju sredstva za adaptaciju. Pozvao bih sve vjernike muslimane i druge koji cijene on \u0161to je unikatni biser na\u0161e arhitekture da nam pomognu svojim prilozima da zavr\u0161imo adaptaciju kompleksa. Sljede\u0107e \u0161to trebamo uraditi jesu ak\u0161am-munara i betonska ograda, te postavljanje \u0161adrvana\u201d, ka\u017ee hafiz Bukva.<\/p>\n<p>Ali, uz tu umjetni\u010dku i arhitektonsku ljepotu, vjernici su ti koji svojim aktivnostima d\u017eamiji daju duhovnu ljepotu i posebnost. Neke od tih aktivnosti jesu \u0161kola Kur\u2019ana za odrasle, koja ima \u010dak devet odjeljenja s vi\u0161e od 100 polaznika. A nisu to samo polaznici iz Visokog, nego dolaze ljudi iz okolnih gradova. Uz to, u Bijeloj d\u017eamiji djeluje i \u0161kola hifza, koja je ve\u0107 dala nekoliko hafiza.<\/p>\n<p>STAV<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Visoko je poznati drevni bosanski grad, iz starih vremena poznat po proizvodnji mesa i preradi ko\u017ee, a danas i po Bijeloj d\u017eamiji, a odnedavno i piramidama. Ovim rije\u010dima zapo\u010dinje pri\u010du o \u0160erefudinovoj Bijeloj d\u017eamiji Muharem \u0160ahinovi\u0107. Njegova je ku\u0107a haman uz harem d\u017eamije. Muharem je predsjednik d\u017eamijskog odbora, a bio je aktivan u d\u017eematu i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":10362,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[57],"tags":[],"class_list":{"0":"post-10361","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-religija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=10361"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10361\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10363,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10361\/revisions\/10363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/10362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=10361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=10361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=10361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}