{"id":10052,"date":"2019-05-29T01:06:08","date_gmt":"2019-05-29T01:06:08","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=10052"},"modified":"2024-01-15T21:47:24","modified_gmt":"2024-01-15T20:47:24","slug":"istrazivacki-rad-objasnili-zasto-nam-vrijeme-prolazi-brze-kad-ostarimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/istrazivacki-rad-objasnili-zasto-nam-vrijeme-prolazi-brze-kad-ostarimo\/","title":{"rendered":"Istra\u017eiva\u010dki rad: Objasnili za\u0161to nam vrijeme prolazi br\u017ee kad ostarimo"},"content":{"rendered":"

Dok starimo brzina kojom se percipiraju promjene u mentalnim slikama se smanjuje, a i na\u0161a mogu\u0107nost da sve te slike \u2018pohvatamo\u2019<\/strong><\/p>\n

Vrijeme koje prolazi, sati i minute mogu se mjeriti satovima i ostalim ure\u0111ajima koji nam pokazuju vrijeme. No na\u0161 \u2018ure\u0111aj\u2019 kojeg imamo u sebi, u svojoj glavi, pokazuje nam, barem nam se to \u010dini, da nam to vrijeme leti, prolazi br\u017ee nego \u0161to to pokazuju kazaljke na satu. Ovisi to i o aktivnostima kojima se bavimo, ako u ne\u010demu u\u017eivamo ili imamo puno stvari koje moramo obaviti u malo sati ili minuta, ili koliko vremena imamo za odmor, re\u0107i \u0107emo da nam vrijeme juri, nezaustavljivo, poput najbr\u017eeg sprintera.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki rad profesora sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke Adriana Bejana objavljenog u magazinu European Review, obja\u0161njava upravo to, obja\u0161njava koliko se fizika iza izmjene na\u0161eg osje\u0107aja vremena mijenja i otkriva za\u0161to nam se \u010dini da godine prolaze br\u017ee dok mi starimo.<\/p>\n

\n
\n
\n
\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

Opsjednut je protokom vremena, i smatra da principi fizike mogu objasniti sve. Opse\u017eno je pisao o principima fizike koji se mogu primijeniti i u kretanju ekonomije, a u svom posljednjem radu obja\u0161njava mehaniku ljudskog uma i kako utje\u010de na na\u0161e razumijevanje vremena, i tako obja\u0161njava na\u0161u promjenu mentalne percepcije dok starimo, koja ostavlja trag i na osje\u0107aju za vrijeme, pi\u0161e Quartz.<\/p>\n

Po njegovoj teoriji vrijeme koje prolazi, te\u010de, na\u010din na koji ga do\u017eivljavamo i kako ga osje\u0107amo povezano je s na\u0161im mentalnim podra\u017eajima. Tako u biti svako od nas ima svoj osje\u0107aj tog vremena, koji ne ovisi o kalendaru, satima i minutama, ve\u0107 o onome \u0161to se doga\u0111a nama, koli\u010dini odmora kojeg imamo i ostalim faktorima.<\/p>\n

\u201cSada\u0161njost je druga\u010dija od pro\u0161losti jer se na\u0161 mentalni pogled izmijenio, a ne zato \u0161to nam je to pokazao sat. To \u201csatno vrijeme\u201d koje ujedinjuje sve te protoke vremena, je mjerljivo. Jedan dan traje 24 sata na svim satovima na svijetu, bili oni ru\u010dni, stolni, zidni ili ra\u010dunalni. No ono vrijeme kojeg do\u017eivljavate vi, nije isto kao vrijeme kojeg do\u017eivljavaju drugi, pa tako zapravo to fizi\u010dko vrijeme, koje se prikazuje kroz materijalne ure\u0111aje, nije vrijeme na\u0161eg uma\u201d,<\/em>\u00a0pi\u0161e Bejan.<\/p>\n

Vrijeme se doga\u0111a u na\u0161oj glavi, u na\u0161em umu. Povezano je i ovisi o broju mentalnih slika koje mozak susre\u0107e i organizira te stanja na\u0161ih glava, mozgova dok starimo. Dok starimo brzina kojom se percipiraju promjene u mentalnim slikama se smanjuje, zbog nekoliko faktora kao \u0161to su vid, slo\u017eenost mozga, a kasnije u \u017eivotu, i degradacije putova koji prenose informacije. I ta izmjena u na\u010dinu obrade slike dovodi do osje\u0107aja da nam vrijeme prolazi br\u017ee.<\/p>\n

Povezano je to ponajprije sa pokretom oka, posebno sakadi\u010dnim pokretima, tj. brzim prebacivanjem pogleda sa jednog predmeta na drugi. Doga\u0111a se to nekoliko puta u sekundi, a izme\u0111u tih pokreta, o\u010di se fiksiraju a mozak obra\u0111uje vizualne informacije koje je dobio. Sve se to doga\u0111a nesvjesno, a kod djece takvih su periodi kra\u0107i nego kod odraslih.<\/p>\n

Postoji obrnuto proporcionalan odnos izme\u0111u obrade podra\u017eaja i osje\u0107aja o vremenu koje se ubrzava, smatra Bejan.<\/p>\n

Kod mladih ljudi koji do\u017eivljavaju niz novih stimulacija, sve je novo, pa se tako i zapravo \u010dini da vrijeme prolazi sporije. Dok starimo produkcija mentalnih slika se usporava, i tako nam stvara taj osje\u0107aj da vrijeme prolazi br\u017ee. Na taj slu\u010daj utje\u010de i umor, koji kreira preklapanje i pauze u tim pokretima o\u010diju i dovodi do kri\u017eanih signala. Umorni mozak ne mo\u017ee transferirati informacije dobro dok istovremeno poku\u0161ava vidjeti i prona\u0107i smisao u vizualnim informacijama koje dobiva. Osmi\u0161ljen je kako bi to sve radio posebno.<\/p>\n

Takvo stanje kod sporta\u0161a uzrokuje da u slu\u010daju umora ne\u0107e posti\u0107i tako dobre rezultate, njihove mo\u0107i procesuiranja su zbrkane i njihov osje\u0107aj vremena je isklju\u010den. Ne mogu vidjeti pa tako ni brzo reagirati na nove situacije.<\/p>\n

Veliki faktor u na\u010dinu na koji do\u017eivljavamo protok vremena je i razvoj mozga. Kad se mozak i tijelo razvijaju, rastu i postaju kompleksniji uz sve vi\u0161e neuronskih veza, putovi po kojima putuju informacije postaju kompleksniji. Oni su razgranati poput grana drve\u0107a, i ta promjena u obradi utje\u010de na na\u0161e iskustvo vremena.<\/p>\n

Degradacija mozga koja dolazi s godinama utje\u010de na na\u0161u percepciju. Studije sakadi\u010dnih pokreta o\u010diju kod starijih ljudi pokazuju da vrijeme u kojem mozak procesira vizualne informacije postaje du\u017ee, zbog \u010dega je starijim ljudima te\u017ee rije\u0161iti kompleksne probleme. Oni \u201cvide\u201d sporije no osje\u0107aju da im vrijeme prolazi br\u017ee, tvrdi Bejan.<\/p>\n

Za ovu se temu zainteresirao jo\u0161 kao mladi ko\u0161arka\u0161. Primijetio je da mu vrijeme sporije prolazi kad je odmoran i da zbog toga bolje obavlja svoje sportske zadatke. Mogao je \u010dak i predvidjeti uspjeh svoje mom\u010dadi ovisno u trenutku u danu kada se igrala utakmica.<\/p>\n

\u201cUtakmice koje smo igrali ujutro bile su lo\u0161ije, a one popodnevne bolje. Ujutro smo jo\u0161 bili uspavani, bez obzira \u0161to smo radili te no\u0107i prije. Na po\u010detku sezone kada bi dobili raspored odmah sam znao koje \u0107emo utakmice odigrati lo\u0161ije. Utakmice u gostima, nakon dugih putovanja i lo\u0161eg sna bile su lo\u0161e odigrane, a one na doma\u0107em terenu bile su bolje. Na\u0161 nam je trener uvijek govorio kako je na\u0161a prva zada\u0107a spavati redovito i dobro, i \u017eivjeti uredno\u201d<\/em>, rekao je.<\/p>\n

Upravo je na svom primjeru osjetio kako se to vrijeme ubrzava, kako ima osje\u0107aj da mu prolazi kroz prste.<\/p>\n

\u201cSada se \u017ealim da imam sve manje i manje vremena\u201d,<\/em>\u00a0ka\u017ee.<\/p>\n

I tako postaje dio onih ljudi, me\u0111u kojima smo svi, mi malo stariji, koji bi \u017eeljeli da nam dan traje puno vi\u0161e od 24 sata, kako bi mogli obaviti sve \u0161to trebamo. I onaj najva\u017eniji dio, spavanje, smo smanjili, nau\u010dili funkcionirati sa sve manje i manje sati sna, jer treba nam vremena za ne\u0161to drugo.<\/p>\n

No zapravo je taj san i odmor najva\u017eniji korak koje mo\u017eemo napraviti u poku\u0161aju da usporimo vrijeme. Najvjerojatnije ga ne\u0107emo mo\u0107i zaustaviti, i mo\u017eda \u0107emo uvijek biti zarobljenici tog sata, minuta i sekundi koje nam prolaze, no barem \u0107emo mo\u0107i, barem malo, izmijeniti svoj osje\u0107aj vremena, percepciju onoga \u0161to prolazi.<\/p>\n

Uz dovoljno sna i usporeniji \u017eivot mo\u017eda \u0107emo \u010dak mo\u0107i i usporiti vrijeme, prenosi Express.hr<\/p>\n

express.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok starimo brzina kojom se percipiraju promjene u mentalnim slikama se smanjuje, a i na\u0161a mogu\u0107nost da sve te slike \u2018pohvatamo\u2019 Vrijeme koje prolazi, sati i minute mogu se mjeriti satovima i ostalim ure\u0111ajima koji nam pokazuju vrijeme. No na\u0161 \u2018ure\u0111aj\u2019 kojeg imamo u sebi, u svojoj glavi, pokazuje nam, barem nam se to \u010dini, […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":10057,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":{"0":"post-10052","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zanimljivosti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=10052"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10060,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/10052\/revisions\/10060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/10057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=10052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=10052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=10052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}